Treće rješenje

Moguća je i saborska deklaracija o braku

'18.06.2011., , Zagreb - Najbrojniji 10. Zagreb Pride okupio velik broj pripadnika LGBT zajednice i osoba koje podrzavaju drugacije seksualne orijentacije Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL'
Sanjin Strukić/PIXSELL
15.06.2013.
u 15:15


Moguće je rješenje koje će osigurati ravnopravnost istospolnim zajednicama/obiteljima bez obzira na eventualni rezultat referendum

Moguće je rješenje koje će osigurati ravnopravnost istospolnim zajednicama/obiteljima bez obzira na eventualni rezultat referenduma, preneseno je iz Ureda predsjednika Josipovića.

1. Tko i kako može realizirati "treće rješenje"?

Prof. dr. Sanja Barić, predstojnica katedre za ustavno pravo na riječkom Pravnom fakultetu, prije nekoliko tjedana rekla nam je da Sabor može istodobno provesti eventualnu referendumsku volju s ustavnim definiranjem braka kao zajednice muškarca i žene te donijeti zakon u kojem bi se prava partnera iz istospolne zajednice izjednačila s bračnima.

2. Što donosi ustavna definicija braka?

I na to je prof. Barić rekla da se time samo ograničava korištenje pojma brak, ali u smislu zaštite ili osporavanja bilo čijih prava to nam ne donosi ništa novo. Istospolni parovi, bez obzira na volju naroda, moraju i imat će ista prava.

3. Zašto vladajući ne donesu zakon kakav želi LGBT zajednica?

Vladajući imaju većinu za donošenje zakona kakav žele, bez obzira na referendum, ali očito nisu homogeni i jedinstveni u stajalištima bez obzira koliko pojedinačno verbalizirali svoju želju da poštuju jednakost manjina.

4. Može li se izbjeći "iracionalni" referendum?

Kako bi se zadovoljilo sve zahtjeve, a istodobno i racionalno postupilo, prof. dr. Barić na naš je upit našla rješenje koje joj se čini mogućim. Sabor bi mogao donijeti deklaraciju kojom bi se obvezao da će, bude li redefinirao brak, raspisati referendum, ali pod uvjetom da to Ustavni sud prihvati argumentirajući, slično kao kod Zakona o radu, da referendum tada nema smisla.

5. Zašto LGBT aktivisti inzistiraju na braku?

LGBT aktivisti s maksimalističkim zahtjevima rade štetu svojoj zajednici jer iritiraju i dio javnosti koji im daje za pravo u zahtjevima za jednaki tretman, umjesto da se fokusiraju na ono što mogu postići. Nije diskriminacija različite stvari različito nazivati, pa i svaku od zajednica, dvaju muškaraca, dviju žena te muškarca i žene nazivati drugim imenom. Bitno je da nitko nije zakinut u pravima, bez obzira na to kako koju zajednicu zvali.

>>Nepreglednu povorku pozdravljaju građani u Jurišićevoj

>>Josipović: Referendum da, ali i puna zaštita homoseksualaca

>>Moj sin je gay: Kako da mirno spavam kad ima toliko homofoba?!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije