I kada se spuste zatvorske rešetke iza osuđenika koji su se
u kaznionicama našli na temelju pravomoćnih presuda, ostaje
im nada da će se slobode domoći prije ako im Vrhovni sud uvaži zahtjev
za izvanredno ublaživanje kazne ili ako ih pomiluje predsjednikova
komisija za pomilovanja.
Teške
prilike u obitelji
- U zahtjevima za izvanredno ublaživanje kazne osuđenici iznose sve
moguće zakonske razloge za koje smatraju da bi im mogli ublažiti kaznu.
Mnogi tako traže smanjenje zatvorske kazne jer su im roditelji bolesni
ili su umrli, zato što im se razboljelo ili rodilo dijete,
zato što im obitelj živi u teškim socijalnim
prilikama ili zato što su se i sami teško
razboljeli u zatvoru.
Sve te okolnosti legitimni su razlozi zbog kojih Vrhovni sud može
osuđeniku ublažiti kaznu, no samo ako su nastupile nakon pravomoćne
presude ili ako sud u vrijeme izricanja presude za njih nije znao, a
očito je da bi ublažile kaznu...
Naime, ako je sud prilikom izricanja pravomoćne presude znao za bolest
optuženika ili najbližih članova obitelji, ili za tešku
socijalnu situaciju u obitelji, onda su osuđenici u račun tih činjenica
već dobili blažu kaznu jer se te okolnosti cijene olakotnima kod
presude.
No, neki osuđenici vodeći se onom da vrijedi sve
pokušati kako bi si smanjili boravak iza
rešetaka, traže ublaživanje kazne pozivajući se na okolnosti
koje su sudu bile već poznate, nadajući se da će Vrhovni sud to
previdjeti i smilovati im se.
Ni
odličja ne pomažu
No, presude Vrhovnog suda od ove godine pokazuju da
se zatvorske kazne smanjuju samo u slučajevima kada se nakon presude
osuđenici toliko teško razbole da im je ugrožen život, ako
se utvrdi da im se nema tko brinuti za djecu dok su u zatvoru, ako su
kao u slučaju jednog djelatnika ZABE vratili sav ukradeni novac...
Vrhovni sud ima milosti i za osuđenike, kojima se rode djeca nakon
presude , a za koju se oni brinu.
Sudjelovanje u Domovinskom ratu te primljena odličja načelno mogu
utjecati na ublaživanje kazne zatvora, ali ne i u slučajavima kada su
osuđeni završili iza rešetaka zbog razbojstava,
pedofilije, dilanja droge... jer Vrhovni sud vodi računa o težini i
društvenoj opasnosti tih kaznenih djela.
- I
posljednji primjer cimera Vlastimira Kihalića, koji je tražio
ublaživanje kazne jer je doživio traumu nakon što ga je
našao obješenog u sobi, a sud ga je odbio,
pokazuje da milost Vrhovnog suda i nije lako dobiti.
ANALIZA Osuđenici i nakon pravomoćne presude od Vrhovnog suda zbog novih okolnosti traže ublaživanje kazne
