grob pokojnog diktatora

Morbidna znatiželja: Tisuće nahrupile na Francov grob

Foto: JAVIER BARBANCHO/REUTERS/PIXSELL
1/21
20.08.2018.
u 09:44

U srpnju ove godine Dolinu palih posjetilo je više od 38 tisuća ljudi. U isto doba prošle godine bilo ih je 25 tisuća

Otkako su najavili da će maknuti Franca, morao sam to ići vidjeti. To je morbidna znatiželja, kaže Antonio Nevedo, jedan od tisuća Španjolaca koji su požurili posjetiti grob pokojnog diktatora prije nego što ga premjeste.

1/21

Francisco Franco, koji je željeznom rukom vladao Španjolskom od 1939. do 1975., pokopan je impozantnoj bazilici uklesanoj u planinu koju nadvisuje 150 metra visoki križ vidljiv kilometrima uokolo. 

Broj posjetitelja na to mjesto, poznato kao Dolina palih, raste otkako je nedavno socijalistička španjolska vlada najavila da će Francove ostatke izmjestiti iz bazilike. 

U srpnju ove godine Dolinu palih posjetilo je više od 38 tisuća ljudi. U isto doba prošle godine bilo ih je 25 tisuća.

Javier Botia (40) i njegova partnerica Angeles Abellan (42), dvoje agronoma iz Murcije, kažu da su dugo planirali posjetiti spomenik iako ne "simpatiziraju" Franca. Misle da je sada došlo vrijeme za to. 

"To je povijest. To je dio naše baštine i vrlo je impresivno", kaže Botia na golemom platou ispred bazilke. 

"Ovdje se miješaju emocije. S jedne strane to je mjesto koje simbolizira mnogo patnje, ali je i povijesno", dodaje agronom, misleći na 20 tisuća političkih zatvorenika koji su prisilno gradili Dolinu palih od 1940. do 1959.

"Moramo znati crnu stranu naše povijesti kako je ne bismo ponovili". 

Ondje se nalaze ostaci više od 30 tisuća žrtava s obiju sukobljenih strana Španjolskog građanskog rata (1936-1939), potaknutog Francovom pobunom protiv izabrane republikanske vlade. 

Franco je grobište i spomenik posvetio "svim palima" u ratu. Bio je to njegov pokušaj nacionalnog pomirenja, ali samo su dva groba označena - osim njegovog i onaj Josea Antonija Prima de Rivere, osnivača fašističke Falangističke stranke

I oba su prekrivena cvijećem.

Foto: JAVIER BARBANCHO/REUTERS/PIXSELL

Christian Espert, tridesetogodišnjak iz Valencije, odjeven u dres španjolske nogometne reprezentacije fotografira se ispred spomenika. U ruci mu je španjolska zastava. 

Slaže se da Francovo tijelo mora biti premješteno "jer vrijeđa osjećaje mnogih". 

Premijer Pedro Sanchez kazao je da vlada želi maknuti Franca odande jer si "Španjolska ne može dopustiti simbole koje dijele Španjolce".

Odmah je naišao na prvi problem - Francova obitelj ne želi dati dopuštenje za ekshumaciju. 

Neki posjetitelji misle da Franco treba ostati tu gdje jest. "To je naše povijesno nasljeđe i to treba poštivati", kaže Nevedo, 22-godišnji student iz Cordobe, iako se smatra kritičarom Francova režima. 

Sanchezova najava izazvala je pohvale saveza žrtava Francova režima, ali i kritike desničara. Jedna od skupina krajnje desnice organizirala je prošli mjesec prosvjed protiv "pustošenja" Francova groba. Okupilo ih se oko tisuću.

Miguel Pintor, 62-godišnjak iz Madrida nije bilo među njima, ali ga ljute planovi vlade. 

"Mislim da Dolina palih više nikoga ne boli. Franco je umro prije više od 40 godina, rat je završio prije gotovo 80. Mrtve treba pustiti na miru".

>> Pogledajte video - Misteriozni ljudi - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva…

Komentara 13

ST
stefj
10:00 20.08.2018.

He, he, to je morbidno, a posjet Titekovom grobu ili slavlje u Kumrovcu je što?

JM
Jean-Michel_Nicolier
11:30 20.08.2018.

Spomenik treba ostaviti i kao podsjetnik da je slobodno izabrani Francov tzv. "fašizam" nakon što je nužnom silom porazio komuniste (jer oni jedino silu razumiju), slobodnom voljom tog tzv. "diktatora" bez ikakvih šokova doveo do ekonomskog prosperiteta i demokracije. Komunizam nigdje nije slobodno izabran nego je redovno uspostavljen masovnim ubijanjima i oduzimanjem ljudskih prava i redovno je završavao u teškim ekonomskim slomovima, ponekad i krvavim ratovima, nakon čega su slijedile duge i bolne tranzicije u zdravo društvo.

LU
lunar777
12:28 20.08.2018.

Da ispravim HNSovu jugofilnu HINAu, građanski rat i reakcija Franca je bila izazvana masovnim pokoljima koje su počeli činiti komunistički anarhisti. Poslije je išla spirala zločina s obje strane.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije