Do zadnjeg roka za održavanje parlamentarnih izbora još je godinu i pol dana, no stranke već polako ulaze u pripreme za kampanju, zasad uglavnom kroz pregovore o potencijalnim savezima. Korak dalje otišao je Most, čiji su čelnici predstavili konture izbornog programa za četiri područja koje smatraju prioritetnima – demografiju, poljoprivredu, gospodarstvo i digitalizaciju.
Ključ su brak i obitelj
Potpredsjednik stranke Nikola Grmoja objasnio nam je kako je riječ o razradi načela deklariranih kroz već predstavljeni program za drugo desetljeće Mosta, kojim se Most, koji je dugo izbjegavao jasno ideološko pozicioniranje, deklarirao kao stranka desnog centra. To je usmjerenje vidljivo i iz prezentacije, u kojoj se kao temelj demografske politike ističu brak i obitelj. U ovom području mostovci obećavaju izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te reformu dječjeg doplatka.
Kad je riječ o gospodarstvu, program ove stranke prkosi novim trendovima državnog intervencionizma u kriznim vremenima. Kriza se u njihovu programu uopće ne spominje, a kao temeljna snaga gospodarskog života ističu se privatna inicijativa, sloboda tržišnog natjecanja i neotuđivost privatnog vlasništva. Biračima, pak, obećavaju veće plaće i mirovine te transparentnije upravljanje državnim poduzećima.
Večernji TV: Zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić o aferi Kongo, štrajku Čistoće, povratku u saborske klupe
Inovativniji pristup nude kad je riječ o poljoprivredi, u kojoj zagovaraju veća ulaganja u znanje i inovacije poljoprivrednika, snažnija obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao mjeru protiv egzodusa iz hrvatskih sela i tržišno usmjerene te proizvodno i regionalno umrežene OPG-ove.
U četvrtom području koje smatraju prioritetnim, digitalizaciji, mostovci smatraju kako je IT sektor već sam po sebi pokazao kao je žilav i kako mu uloga politike nije presudna za opstanak i rast. Uloga politike u ovom sektoru, smatraju, treba biti stvaranje uvjeta za zadržavanje radnika i pojačano ulaganje u obrazovanje u STEM područjima. U programu ističu kako je Hrvatskoj nužan “etički promišljen tehnološki napredak” koji će, kažu, pridonijeti pozitivnim društvenim procesima, ali i “predvidjeti i eliminirati vlastite negativne nuspojave”, pri čemu otkrivaju određeni zazor vezan uz razvoj umjetne inteligencije koja se, upozoravaju, ako je se zloupotrijebi može okrenuti i protiv interesa društva.
IT-evcima Most nudi savjetodavnu ulogu Porezne uprave i, uz EU fondove, poticanje financiranja i iz drugih izvora, čemu bi trebala prethoditi “detekcija startup scene”. Most bi poticao i suradnju startupova s tehničkim školama i fakultetima, a obećava i otvaranje digitalnog gospodarskog predstavništva u Silicijskoj dolini, tzv. Digitalnog veleposlanstva. Biračima općenito nude jačanje digitalnih javnih usluga, ali i e-glasanje na izborima i referendumima.
Predstavljanjem četiriju područja na koje će se koncentrirati u predizbornom razdoblju Most je, potvrđuje Nikola Grmoja, krenuo u ozbiljnu pripremu za izbore.
– Krenuli smo u ozbiljnu pripremu, a vidimo da druge stranke još uvijek ne znaju kuda bi, pri čemu je posebno pogubljena ljevica – kaže Grmoja i najavljuje kako će Most najkasnije do rujna izići i s imenom svog kandidata za premijera, oko čega su, kaže, već započeli konzultacije s članstvom i simpatizerima, kako bi utvrdili koji od potencijalnih kandidata ima najviše šanse za izborni uspjeh. A kad je riječ o potencijalnim izbornim savezima, potvrđuje kako je moguća suradnja u nekim izbornim jedinicama sa strankama koje su im bliske i svjetonazorski i po stavovima vezanim uz ekonomiju.
Neće s DP-om
Potpredsjednik Mosta ne krije kako su im tu bliski Hrvatski suverenisti, s kojima su surađivali na nizu inicijativa u Saboru. Za Domovinski pokret Ivana Penave poručuje, pak, kako bi ta stranka “prvo trebala redefinirati odnos prema Mostu”. Grmoja pojašnjava kako su problem napadi na Most putem programa Z1 televizije, na koju, kaže, presudan utjecaj ima drugi čovjek DP-a Mario Radić.
Iz njegovih riječi jasno je, pak, kako ni ovoga puta nema previše izgleda za zajednički izborni nastup desnih stranaka, iako iz svake od njih čitavo vrijeme dolaze poruke o nužnosti okupljanja pod isti kišobran, pod kojim bi se na desnom političkom spektru konačno stvorila opcija koja bi bila sposobna konkurirati HDZ-u.
Kako Raspudići, koji uopće nisu članovi stranke Most, odlučuju o njihovom stranačkom programu? Zar je Mostu normalno da netko, kome su dali prva mjesta na izbornim listama, a Ninu i cijelu listu, i piše njihov stranački politički program, ne želi biti član te iste stranke?