Može li se u Hrvatskoj proglasiti izvanredno stanje kao što ga je Nacionalna skupština u Francuskoj, nakon prvotnih 12 dana, produljila na tri mjeseca zbog terorističkih napada u Parizu? I u Maliju proglašeno je desetodnevno izvanredno stanje. Na Krimu je upravo proglašeno izvanredno stanje nakon sabotaže koja je prekinula opskrbu električnom energijom iz Ukrajine, a i na Maldivima su nedavno, izvijestio je Reuters, proglasili 30-dnevno izvanredno stanje nakon pokušaja atentata na predsjednika.
Ukinuto “izvanredno stanje”
U intervjuu koji je dao Hrvatskom kulturnom vijeću, Pero Kovačević ustvrdio je da Hrvatska više nema “izvanredno stanje” jer je za vlasti Ivice Račana 2002. iz Zakona o obrani izbačena definicija prema kojoj je to stanje “u kojem su uslijed oružanog, terorističkog ili drugog nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje sloboda, neovisnost, teritorijalna cjelovitost i ustavni poredak Republike Hrvatske, odnosno opća sigurnost stanovništva i materijalnih dobara izazvana elementarnim nepogodama i tehnološkim havarijama”. Na početku izbjegličkog vala HDSSB je tražio da se proglasi izvanredno stanje i dovede vojsku na granicu kako bi se spriječila humanitarna katastrofa i ugroza sigurnosti hrvatskih građana. Naš Ustav razlikuje nekoliko izvanrednih okolnosti: ratno stanje, stanje neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, velike prirodne nepogode i nemogućnost redovnog ispunjavanja ustavnih dužnosti državnih tijela. U tim okolnostima mogu se ograničiti pojedine Ustavom zajamčene slobode i prava, a o tomu odluku donosi Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se ne može sastati, predsjednica Republike na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade.
Zapovjednica oružanih snaga
Teroristički akti slični onima u Francuskoj jedino bi se mogli podvesti pod stanje neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, što smo već imali u vrijeme Domovinskog rata. Bi li to i sada bilo moguće, pitali smo ustavnopravnog stručnjaka doc. dr. sc. Matu Palića. – Prijetnja ili sam teroristički akt mogli bi se podvesti pod članke 17. i 101. Ustava ako su neposredno ugroženi neovisnost i jedinstvenost države.
Unatoč tome što toga nema u Zakonu o obrani. Dakle, moralo bi se raditi o napadu na neku značajnu državnu instituciju ili na nekoliko značajnih lokacija, a ne može svaki teroristički akt sam po sebi biti dovoljno jak razlog za ustavno dopušteno ograničenje nekih sloboda i prava, te angažman oružanih snaga (prema članku 7. Ustava “ako to zahtijeva narav pogibelji” o čemu odlučuje vrhovna zapovjednica) za pomoć policiji i drugim državnim tijelima – objasnio je Palić.
>> 'SAD i saveznici neće stati u borbi protiv IS-a, uništit će je'
Hrvatska je ugrožena iznutra, a ne izvana.