Školstvo

Može li Šustar uvesti više likovnog, tjelesnog i obveznu informatiku?

21.01.2016., Zagreb - Novoizabrani ministri izlaze iz sredisnjice HDZ-a. Predrag Sustar ministar obrazovanja Photo: Davor Visnjic/PIXSELL
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
12.02.2016.
u 21:00

Za reformu obrazovanja potreban je konsenzus, upozoravaju stručnjaci, i dok njega ne bude, neće je biti moguće provesti u cijelosti

Mala matura, reforma strukovnog obrazovanja, odnosno uvođenje dualnog modela po uzoru na Austriju i Njemačku, funkcionalna integracija sveučilišta, više nastave likovnog i tjelesnog, obvezno rano učenje informatike, reforma nastavnih planova i programa, odnosno nastavak kurikularne reforme i njezino redizajniranje, ako se u stručnoj i javnoj raspravi procijeni da je to potrebno, analiza i revidiranje bolonjskog procesa, devetogodišnja osnovna škola... Sve te promjene u obrazovanju najavljene su u smjernicama ove Vlade ili ih je spomenuo ministar znanosti obrazovanja i športa prof. dr. Predrag Šustar.

Vrtimo se u krug

O dijelu njih govori se godinama, primjerice o potrebi uvođenja devetogodišnje osnovne škole, a dio je, primjerice kurikularna reforma, pred završetkom, no tek nakon predstavljanja idućeg tjedna, znat će se je li prihvatljiva u obliku u kojem je izrađena.

– Stalno se vrtimo u krug jer o reformi obrazovanja nemamo konsenzus i, dok je tako, nema napretka. Koncepcija naše škole nije dobra jer je riječ o starom modelu sa striktnom satnicom – komentira ravnatelj jedne od najboljih hrvatskih gimnazija, zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić. Jedan je od onih koji smatraju da bi već u osnovnoj školi učenicima trebalo omogućiti veću izbornost, ali pod uvjetom da izborni predmeti imaju istu težinu kao i obvezni.

– Jezgru obveznih predmeta trebali bi činiti materinski i strani jezik, matematika, tjelesni, informatika – nabraja Mladinić te dodajei da bi to bila najbrža i najjeftinija reforma. Dodaje također da je nužna modernizacija nastavničkih studija. Za redizajn bolonjskog procesa zalaže se i prof. dr. Ante Bežen.

– Prvi trogodišnji dio na bilo kojem humanističkom studiju je besmislen. Treba vratiti četverogodišnji studij za sve one koji nakon završetka žele raditi, a onima koji se planiraju posvetiti znanosti, omogućiti da upišu i petu godinu – obrazlaže prof. Bežen.

Reforma Bolonje

Svi naši sugovornici podržavaju reformu kurikuluma, a profesor Bežen drži da u sklopu nje treba mijenjati i predmetnu satnicu u koju bi se moglo uključiti više tjelesnog, likovnog i informatike, što je za učenike vrlo važno. Ističe da je danas važna jezična, matematička i informatička pismenost, o čemu bi reformatori obrazovnog sustava morali voditi računa. To je ono što je srce obrazovnog procesa, a ostalo bi se i po njegovu mišljenju moglo mijenjati.

– U svijetu ima primjera da se dio kurikuluma, onaj izborni, kreira u skladu s potrebama lokalne zajednice. Tako se mogu rasteretiti učenici, ali i poboljšati kurikulum – napominje prof. Bežen. Bivši ministar obrazovanja dr. Radovan Fuchs smatra da paralelno treba reformirati osnovno i srednje školstvo te nastavničke studije.

Za malu maturu drži da, osim funkcije pojednostavnjivanja upisa u srednju školu, mora biti i pokazatelj kvalitete obrazovanja u osnovnim školama. – Uspjeh učenika treba govoriti o kvaliteti njihovih učitelja – kaže Fuchs te upozorava da za uvođenje male mature treba vrijeme i novac.

– Ako bi se sad krenulo s pripremama, mogli bismo je uvesti za dvije-tri godine – zaključuje Fuchs te kao važne promjene koje treba provesti navodi dualni model u strukovnom obrazovanju i reformu Bolonje.

>> Učitelji će dobiti širok popis iz kojeg će birati obveznu lektiru

Komentara 12

KA
kajinx
22:13 12.02.2016.

Ne mogu vjerovati da je Jovanović imao konsenzus za sve promjene koje je uveo. Kako je on uspio upropaštavati hrvatsko školstvo?

DU
dubravkai16
09:37 13.02.2016.

Naša djecu imaju školski program još iz 1945. Što je sramota. Čemu ih opterečivati s podacima koje mogu nači svugdje. Pripremajte ih za stvarni život, više prakse životne, internetsko opismenjivanje, strani jezici, to je budućnost, a ne štrebanje nekih godina iz povijesti, jer to im zaista u životu neće nikada trebati.

LU
Luka1710
10:26 13.02.2016.

Treba naglasiti odgojnu funkciju osnovnih i srednji škola. One bi trebale odgajati građane i građanke koje participiraju u hrvatskom društvu, koji razumiju političke procese, a ne da mnogi ne znaju da je predsjednik Vlade isto što i premijer. Treba više pažnje posvetiti edukaciji o kontracepciji kako ne bi imali maloljetničkih trudnoća (čekanje do braka je imalo smisla kada su se djevojke udavale s 14 godina). Informatički opismeniti djecu, poticati ih na visokoobrazovanje ili na poduzetništvo (prvo treba omogućiti poduzetnicima uspjeh). Bolje educiranje nastavnika je također potrebno, kao i plaće po učinkovitosti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije