Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a u saborsku je proceduru uputio svoje prijedloge izmjena i dopuna Zakona o državnom sudbenom vijeću te Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika s kojima žele uspostaviti sustav nagrađivanja i sankcioniranja sudaca, veću transparentnost u radu sudaca te smanjiti broj neriješenih sudskih predmeta, kao i postići bolju kvalitetu i fleksibilnost pravosudnog sustava u cjelini. Predlažu, naglašavaju, jednostavne izmjene koje su samo početak nužnih reformi, ali svejedno vjeruju da mogu polučiti dobre rezultate u efikasnosti i transparentnosti rada sudaca i DSV-a.
– Hrvatska je druga po broju sudaca po glavi stanovnika u EU, imamo 41 suca na 100 tisuća stanovnika. Unatoč tolikom broju sudaca, Hrvatska je druga i po broju neriješenih predmeta, ima ih 500 tisuća. U 2016. godini samo su četiri suca ocijenjena ukorom da nisu dobro radili, pa bi se moglo zaključiti da naše pravosuđe funkcionira besprijekorno. S druge strane, redovito čitamo tekstove o radu sudaca, investitori upozoravaju na problem pravosuđa, a i građani redovito poručuju da stvari u pravosuđu nisu dobre. Sinkopa i pas Medo već su antologijski likovi u sapunici zvanoj hrvatsko pravosuđe, i sve to skupa ne ulijeva povjerenje i pravnu sigurnost građanima i gospodarstvu – primijetila je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš. Za reforme, dodaje, treba imati hrabrosti ući u kastu sudaca i mijenjati stvari pa poziva Vladu i resornog ministra da prouče prijedloge GLAS-a ako žele napraviti iskorak u pravosuđu.
– DSV i suci moraju odgovarati za kvalitetu svoga rada i suci ne mogu biti zatvorena kasta, cilj zakona je uvođenjem jasnih kriterija uspostaviti sustav u kojemu će se nagrađivati kvalitetan rad, a sankcionirati nerad. Trenutačno DSV sam propisuje metodologiju ocjene rada sudaca i onda taj isti DSV primjenjuje te odredbe u disciplinskom postupku. Kriteriji za pojedina stegovna djela i stegovne sankcije moraju jasno biti propisane zakonom, a ne prepuštati ih diskreciji DSV-a – kazala je Mrak Taritaš. Sudac koji neopravdano ima manje od 50% riješenih predmeta od propisanog ili mu više od 50% odluka bude ukinuto treba napustiti sudačku dužnost jer radi više štete nego koristi, dodaje.
Njen stranački kolega Goran Beus Richembergh dodaje kako je cilj izmjena zakona i osiguravanje veće transparentnosti rada pravosuđa.
– Da je, primjerice, sudac u Osijeku zabranio pristup novinarima na suđenju Zdravka Mamića, ta presuda bi pala zbog povrede odredaba kaznenog postupka. S druge strane, DSV sa svojih sjednica može isključiti medije kada god poželi jer je tako sam DSV propisao svojim Poslovnikom. Ne smije se više događati situacija da DSV za suca izabere 71. i 73. po broju bodova na listi prvenstva, a da nitko nema nikakvog uvida u to zašto i po kojim kriterijima je do toga došlo – kaže Beus Richembergh. Javnost treba imati mogućnost uvida u statistiku uspješnosti sudaca te uvid u imovinske kartice sudaca, naglašava.
– Nelogično je da državni dužnosnici koji samostalno ne mogu odlučivati o pravima i obvezama građana imaju javno objavljene imovinske kartice, dok suci, koji odlučuju o milijunskim iznosima građana, nemaju javno objavljene imovinske kartice te je javnosti znatno otežano dobiti uvid u njih. Mnogo je veći koruptivni rizik kod sutkinje ili suca koji odlučuju o nečijim milijunima ili milijardama ili o nečijoj slobodi, nego npr. kod mene kao oporbenog saborskog zastupnika. Ja sam obveznik ispunjavanja imovinske kartice dostupne javnosti, a suci nisu – komentira Beus Richembergh te podsjeća kako se taj apsurd najbolje vidio pri izboru predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse kad čak ni saborski Odbor za pravosuđe nije mogao dobiti imovinsku karticu kandidata za najvišu i najodgovorniju pravosudnu dužnost u Hrvatskoj.
– Uvjereni smo, u slučaju prihvaćanja ovakvog modela, da za pet godina u pravosuđu ne bi bilo ni zaostalih predmeta niti loših sudaca – zaključuje Beus Richembergh.
GLAS tako predlaže da se izmjenama Zakona o državnom sudbenom vijeću tom tijelu da ovlast odlučivanja o disciplinskoj odgovornosti predsjednika sudova, ukine mogućnost reizbora članova DSV-a, s time da se mandat s četiri produžuje na pet godina, izrijekom se propisuju situacije u kojima je dopušteno isključenje javnosti sa sjednica Vijeća te povećava razina transparentnosti tako što se propisuje da se odluke i zapisnici objavljuju na internetskim stranicama Vijeća te se dopušta tonsko i vizualno snimanje sjednica. Osim toga, predlažu da podati o statistici uspješnosti svih sudaca budu javni, ali i detaljno propisuju vrste i kriterije za određivanje stegovnih djela sudaca – pa se tako za lakše stegovno djelo sucu može izreći ukor, za teže novčanu kaznu, dok se za teško stegovno djelo može izreći stegovna kazna razrješenja sudačke dužnosti. Uz to propisuju i ograničavanje premještaja sudaca na drugi sud u slučaju izricanja stegovne kazne. Zaključno, izmjenama Zakona o DSV-u GLAS predlaže i da imovinske kartice sudaca budu javne, jednako kao što su dužnosničke.
Dopunom Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika GLAS predlaže da se uredi sustav nagrađivanja sudaca uvođenjem mogućnosti povećanja plaće suca do 30 posto ako dobro radi.
Poštovana Jabba the Hut, mrak-sataraš, što je s obnovom kuća u Gunji i pravosuđem? Ionako te na idućim izborima više nema.