Histerične spekulacije iz Republike Srbije usmjerene protiv Hrvatske koje aludiraju na drukčije vojne i slične aktivnosti kod angažmana vojnika RH na Kosovu smatramo krajnje smiješnima i apsurdnima, a one služe da se skrene pozornost s političkih manipulacija i uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici, poručili su danas iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova odgovarajući na insinuacije srpskog ministra unutarnjih poslova Aleksandra Vulina.
Srpski ministar poručio je, komentirajući izjave hrvatskog šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana o angažmanu vojnika RH na Kosovu, da se o KFOR-u odlučuje u skladu s načelima određenima Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, a ne dogovorom “braće po oružju”. Nakon najave Grlića Radmana da će se na Kosovu povećati broj hrvatskih vojnika, kao i da se Hrvatska protivi bilo kakvoj promjeni granica u istočnoj Europi, istaknuo je da ne sumnja da bi Grlić Radman volio da može rasporediti “okupacijske snage na prostoru Srbije”, ali da će mu za to trebati “mnogo više od onog što s premijerom Kosova Albinom Kurtijem može smisliti”.
– Hrvatski vojnici koji sudjeluju u misiji hvaljeni su od međunarodnih partnera, a njihovo sudjelovanje potvrđuje Hrvatsku kao pouzdanu članicu NATO-a i pridonosi jačanju mira i stabilnosti, kao i međunarodnom ugledu Hrvatske. Ovim apsurdnim, neistinitim i netočnim insinuacijama pokušalo se skrenuti pozornost s ozbiljnije stvari koja se jučer dogodila. Naime, usvojena je odluka o izmjeni Statuta grada Subotice i uvođenju četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu. Riječ je prije svega o političkim manipulacijama. Cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom ima političku pozadinu, odnosno cilj joj razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Republici Srbiji, što je nastavak politike koja je već dugo na djelu – kažu iz MVEP-a.
Iz Ministarstva podsjećaju i na nedavnu reakciju ministarstva vanjskih poslova Srbije na nedavni posjet ministra Grlića Radmana Subotici i ocjene o položaju hrvatske manjinske zajednice u Srbiji, u kojoj MVEP ne nalazi argumentiranih i utemeljenih tvrdnji te su zaključili "kako izneseno ne može poništiti statistički dokazive i povijesno utemeljene činjenice te političku odgovornost vlasti Srbije".
– Dovoljno je usporediti pravni status srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji te političku praksu koja je na osnovu pravnih rješenja izgrađena u odnosu na te dvije manjine. Što se tiče statusa srpske manjine u Hrvatskoj, Republika Hrvatska u potpunosti jamči sva prava srpskoj manjini prema najvišim europskim standardima sukladno Ustavnom zakonu o pravima manjina – od zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru (tri zastupnička mjesta) i na svim lokalnim razinama vlasti prema udjelu u stanovništvu pa sve do proračunskog financiranja svih najvažnijih institucija srpske manjine. Navedeni Ustavni zakon pri pristupanju Hrvatske u EU evaluiran je najvišim ocjenama. Zahvaljujući takvim pravnim rješenjima, predstavnici srpske manjine već desetljećima imaju istaknuto mjesto u hrvatskom političkom životu i sudjeluju u vladajućim koalicijama od lokalne do nacionalne razine vlasti – ističu sa Zrinjevca.
Nasuprot tome, unatoč potpisanom bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije 2004. godine, Hrvati u Srbiji još uvijek čekaju ispunjenje najvažnijih točaka i dogovorenog reciprociteta previđenog sporazumom.
– Hrvati u Srbiji još uvijek nemaju zajamčena mjesta ni na jednoj razini vlasti, financiranje hrvatskih manjinskih institucija od Republike Srbije nije adekvatno riješeno institucionalno, a uz to težina nedavnih fizičkih prijetnji političkim predstavnicima hrvatske manjine bila je izravno dezavuirana u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Srbije na našu diplomatsku notu – dodaju iz MVEP-a.
Povijest hrvatsko-srpskih odnosa nesumnjivo je bremenita i teška, ističu. Republika Hrvatska i njezini građani bili su žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je prouzročila brojne žrtve te neprocjenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu. Republika Hrvatska danas još uvijek traži 1869 nestalih osoba te sanira štetu prouzročenu tom agresijom.
– Tu stranicu naše povijesti možda bismo i mogli okrenuti, ali do toga nikako ne može doći bez rješavanja onih najvažnijih otvorenih pitanja: pitanje nestalih osoba (informacije o mjestima pogibije i ukopa hrvatskih državljana), odštete nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanje neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s navedenim povijesnim činjenicama – kažu te izražavaju posebnu zabrinutost zbog nedavnih izjava o potrebi mijenjanja državnih granica i poziva na ujedinjenje svih Srba u jednu državu, a koji su prošli bez reakcije vlasti Republike Srbije.
– Upravo takva velikosrpska politika tijekom raspada bivše zajedničke države izazvala je ratove s golemim ljudskim žrtvama i razaranjima. Naša obveza je međunarodnoj javnosti i partnerima ukazati na ponovnu pojavu takvih političkih razmišljanja i težnji – zaključuju sa Zrinjevca.
Mišljenje iz Beograda nikada ne treba doživljavati jer je ono uvijek i isključivo u službi velikosrpske politike.