Nicole Kwiatkowski, 42-godišnja odvjetnica udruge Franak koja je, zajedno s kolegom Nikšom Valjalom, odvjetnikom društva Potrošač, ušla je u povijest hrvatskog pravosuđa. Dobila je prvu utakmicu u prvoj kolektivnoj tužbi u Hrvatskoj ikad. Makar je i nju, kaže, iznenadila presuda suca Radovana Dobronića, piše Novi list.
Postane li presuda pravomoćna, ovo sigurno neće ugroziti, a pogotovo ne uništiti bankarski sektor. Novac će se opet vratiti u gospodarstvo, ono kojem su banke u cijelom svijetu, a ne samo u Hrvatskoj, prvo novac uzele. Smanjit će im dobit, to da, rekla je za Novi list Nicole Kwiatkowski.
- Ako je netko otplatio kredit nakon 4. travnja 2012. kada smo predali tužbu, oni u miru mogu čekati da presuda postane pravomoćna i tražiti povrat preplaćenog novca, rekla je Nicole u Intervjuu tjedna na Radio101.
- Ako su otplatili prije tog datuma oni nisu obuhvaćeni ovom tužbom u smislu zastare i njima prijeti da im zastari dio koji glasi na povrat. No, njih nema puno i oni su većinom otplatili dok je franak još bio nizak.
HNB je zakazao
HNB, kao regulator je jako zakazao u ovoj situaciji, dodaje, no nećemo podizati tužbu protiv njih. Neka netko drugi traži njihovu odgovornost. Ne razmišljamo o dizanju tužbe protiv HNB-a niti Vlade jer smo htjeli spriječiti da se ponovi ista priča da porezni obveznici snose nečije tuđe, loše odluke, rekla je odvjetnica. Bilo je upozorenja da će švicarski franak rasti i to je sve znala HNB. Oni su zakazali! Viceguverner je to i izjavio da oni rade na tome da poprave situaciju, da im je jasno da malo kasne, kaže Nicole.
- HNB je politiku usmjerila na jednu točku i propustili su predviditi posljedice svoje politike prema potrošačima. HNB je jako zatvorena institucija i građanin nije imao nekakav odnos s tom institucijom.
Pojašnjava da pravomoćnost presude za korisnika kredita znači da će mu se rata vratiti na početnu ratu, preračunat će se kredit u kunama po tečaju na dan potpisivanja kredita jer je sudac poništio odredbu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi. Kamatna stopa više nije promjenjiva jer je ta odredba proglašena ništavnom.
Pravne osobe, tvrtke ne ulaze pod ovu presudu jer se ne vode kao potrošači. Niti ugovori o leasingu u švicarskim francima također ne ulaze jer se tu radi o najmu, a ne kreditu, objašnjava odvjetnica.
- U trenutku podizanja tužbe imali smo procjene da postoji oko 125 000 korisnika kredita u švicarskim francima (kratkoročni i stambeni) , a sada nakon presude imamo procjene na još oko 75 000 korisnika dugoročnih kredita, a oni su i najugroženiji.
Pojasnila je da zapravo građani nisu imali velikog izbora prilikom dizanja kredita u francima.
- Oko 85 posto tih korisnika je tražilo kredit u eurima, ali nisu bili kreditno sposobni pa su im nuđeni krediti u francima. Malo ih je podizalo kredit jer su mislili da će im biti kredit biti povoljniji. Oni, zapravo nisu imali nekog izbora.
Presuda se odnosi na sve korisnike kredita s promjenjivom kamatom
Oni koji imaju krediti u eurima i kunama imaju također promjenjivu kamatu pa bi se i oni mogli pozvati na ovu presudu jer su i njihove rate nešto rasle, bez obzira na valutu, pojašnjava Nicole iz udruge Franak.
Franak je "narastao" za 48 posto, a time je korisnicima kredita rata rasla od 30 do 100 posto, ovisno o kamatnoj stopi, pojašnjava.
Dodaje da su banke znale kakva će biti sudbina rasta franka jer su stizala upozorenja, no, oni istovremeno nisu davali jasna upozorenja građanima.
>>Nagodba ili ne? U Udruzi Franak čekaju poteze osam banaka
