Na Brijunima je otkrivena nova vrsta gljive - brijunska cjepača (Inocybe brijunica sp. nov.). Rezultat je to terenskih istraživanja tijekom jeseni 2016. godine u Nacionalnom parku Brijuni.
"Kad govorimo o novoj vrsti onda je to nova vrsta u svijetu, prvi put otkrivena istraživanjem kolega s Instituta Ruđer Bošković, Armina Mešića, Zdenka Tkalčeca i suradnika, ali upravo u našem zaštićenom području na što smo izuzetno ponosni. Budući da sam slučajnošću po struci upravo fitopatolog i mikolog, ne mogu sakriti ni osobno zadovoljstvo da je upravo ova nova vrsta Inocybe brijunica, vrsta ektomikorizne gljive", rekao je v.d. ravnatelja JU NP Brijuni dr. sc. Marno Milotić.
Istraživanja bioraznolikosti gljiva u Nacionalnom parku Brijuni, na otocima Veliki i Mali Brijun, do danas su provedena u četiri navrata (2014., 2015. i 2016. godini, listopad i studeni te 2020. godine - istraživan je samo odjeljak Basidiomycota). Prije ovoga, jedina dva nalaza bila su iz 1971. godine. Pronađeno je ukupno 784 nalaza gljiva, 163 vrste gljiva te 17 novih vrsta za bioraznolikost Hrvatske. Prva nova vrsta gljive s područja Nacionalnog parka Brijuni je Inocybe brijunica, hrv. naziv brijunska cjepača (pripada odjeljku Basidiomycota).
U prestižnom međunarodnom znanstvenom časopisu Journal of Fungi prva nova vrsta gljiva za znanost iz Nacionalnog parka Brijuni znanstveno je opisana i javnosti prezentirana u članku „Inocybe brijunica sp.nov., A New Ectomycorrhizal Fungus from Mediterraneran Croatia Revealed by Morphology and Multilocus Phylogenetic Analysis“ kojem su autori Armin Mešić, Danny Haelewaters, Zdenko Tkalčec, Jingyu Liu, Ivana Kušan, M. Catherine Aime i Ana Pošta.
Istraživanje bioraznolikosti gljiva u zaštićenim područjima, kao što je NP Brijuni, ima veliku važnost jer, prema nekim recentnim procjenama, oko 200 vrsta živih organizama izumire svakodnevno, većinom kao posljedica ljudskog utjecaja (što je 100-1.000 puta više nego prirodna stopa izumiranja). Usto, zaštićena područja obuhvaćaju najbolje razvijene i očuvane tipove staništa na području svake države, a bioraznolikost u zaštićenim područjima je u pravilu i najveća. Ovaj tip istraživanja osim što znatno doprinosi znanosti kroz pronalazak novih vrsta gljiva, služi i u svrhu povećanja kvalitete upravljanja zaštićenim područjima te poboljšanja turističke ponude budući da sve zahtjevniji posjetitelji traže nove sadržaje, poput izgradnje poučnih staza i centara za posjetitelje, ističu u Nacionalnom parku Brijuni.
Ako je tuda setao copavi onda su otrovne