– I ja sam iznenađen podatkom da 20 posto studenata ne zna plivati, a da ih je još deset posto poluplivača. To znači da skoro svaki treći ne odlazi na bazen ili na more – kaže Marinko Horvat, voditelj obuke neplivača u Savezu školskih sportskih klubova Međimurske županije, koji već godinama organizira školu plivanja za učenike trećih razreda osnovnih škola.
Zahvaljujući tom projektu svake godine otprilike 1300 djece odlazi na čakovečke bazene.
– Čak 600 učenika svake godine iz plivanja dobije ocjene četiri i pet, što znači da nakon skoka u vodu mogu bez problema preplivati cijeli bazen – ističe Horvat. Istraživanje koje su na početku semestra proveli Vesna Budimir i Nevenka Breslauer s Međimurskog veleučilišta te Igor Bokor s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu pokazalo je da od dvjestotinjak studenata menadžmenta u turizmu i sportu te računalstva 30 posto ili ne zna plivati ili su poluplivači. Trebali su preplivati 50 metara u sklopu kolegija tjelesne i zdravstvene kulture, što im je i uvjet za dobivanje potpisa. Rezultate su nastavnici ocijenili zabrinjavajućim.
– Neki od njih nisu imali plivanje u srednjoškolskom obrazovanju pa je vjerojatno i to jedan od uzroka velikog postotka neplivača. Plivanje bi mladi trebali svladati u osnovnome i srednjoškolskome obrazovanju – upozoravaju i ističu da treba generalizirati taj problem, jer je vjerojatno tako i na drugim fakultetima i učilištima. Na državnoj razini ne postoji program obuke neplivača u školama.
– Čula sam da se ukida škola plivanja u osnovnim školama – kaže prof.dr. Nevenka Breslauer.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ne financira školu plivanja uz obrazloženje da naučiti plivati nije obvezno.
Zahvaljujući entuzijazmu članova Saveza školskih sportskih klubova i pomoći Međimurske županije djeca ipak odlaze na petotjednu obuku, koja traje dvadesetak sati.
