Rekordnih sto tisuća pregleda obavljeno je prošle godine na hitnom prijmu KBC-a Zagreb, a prema dosadašnjim podacima, ove će godine rekord biti i povećan. Najviše je to pregleda na nekoj hitnoj dosad.
Većina bez uputnice
Premda je logično očekivati da najviše pacijenata obradi upravo objedinjeni hitni bolnički prijam te najveće bolnice u zemlji, ipak je riječ o broju pacijenata praktički dvostruko većem od prve iduće najposjećenije hitne pomoći u zemlji. Tko je na drugom mjestu podaci ne otkrivaju izrijekom, ali je riječ o bolničkoj hitnoj s 56 tisuća prijema.
Rekorder Rebro ovu će godinu nadmašiti i taj lanjski rekord budući da je, prema službenim podacima, do kraja studenoga pregledano više od 97 tisuća pacijenata te se procjenjuje da će godinu završiti sa oko 105 tisuća hitnih prijema. Premda bi, s obzirom na taj veliki pritisak, bilo najlakše ocijeniti kako tko zna koliko tih pacijenata nije ni bilo za hitnu, predstojnik Objedinjenog hitnog bolničkog prijma KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Ivan Gornik, oprezan je s takvim tumačenjima jer, kako kaže, dok nekoga ne pregledate ne znate sa sigurnošću je li njegovo stanje hitno.
– Kao krovna bolnica, mi doista primamo pacijente iz cijele Hrvatske, većina dolazi, naravno, s ovog našeg područja, iz Zagreba i okolice. Broj pregleda u svim hitnim prijemima raste, ali je velika razlika. Nama tek manji dio pacijenata dolazi na uputnicu, a bilo bi dobro da je većinu pacijenata netko već pregledao prije dolaska na Hitnu. Pristup hitnom prijamu je liberalan, nema ograničenja ni sankcija, kako za pacijenta tako ni za liječnika – tumači prof. Gornik “opsadu” hitne.
Obrada u 233 minute
Također se i ova situacija može dijelom tumačiti time da ljudi jednostavno sve dulje žive, ali i sa sve više dijagnoza. Od iduće godine na ovoj hitnoj upogonit će se kao koordinator svih djelatnosti specijalist hitne medicine. To znači da se više neće dijeliti na struke, nego funkcionirati kao cjelina.
U prosjeku je ovih 100 tisuća pacijenata od ulaska u hitnu pa do dijagnoze, odnosno otpusta ili primanja u bolnicu, obrađeno tijekom 233 minute. Oko 20 posto pacijenata bude obrađeno u sat vremena, napominje prof. Gornik. Dok je za prvu trijažnu kategoriju dopušteno i ostvareno stvarno vrijeme nula minuta jer se njih odmah počinje zbrinjavati, za drugu je kategoriju vrijeme čekanja na pregled 12,6 minuta, za treću 29,3 minute, za četvrtu 51,8 minuta te za petu 55,3 minute.
VIDEO Konferencija za medije zaposlenika Srebrnjaka
