U Crkvi u Hrvatskoj nitko se previše nije uzbudio nakon neformalne najave ministra financija Slavka Linića da će i Crkva morati plaćati porez na nekretnine. Jedni u tome ne vide nikakav problem, Crkva mora biti u istom statusu kao i svi građani, dok drugi u tome vide tek jedan od probnih balona i samo odmahuju rukom. Službene reakcije nema i teško će je i biti.
Kao u Europskoj uniji
Prema neformalnom prijedlogu ministra financija, Crkva bi porez plaćala na nesakralne nekretnine, a u njih se zacijelo ne bi ubrajale i vjeronaučne dvorane, pastoralni centri. Odnosno, model bi bio najsličniji talijanskom. U Italiji Crkva plaća porez na zgrade u kojima se ne održavaju isključivo vjerski obredi, što je od Italije zatražila i Europska unija pa je premijer Mario Monti uveo u ekonomskim mjerama obvezu plaćanja poreza na nekretnine i za Crkvu. A na sve objekte u crkvenom vlasništvu u kojima se ne održavaju vjerski obredi, dakle na stanove, hotele, trgovine, razrezan je porez. Da nije uveden taj amandman, Italiju bi EU kaznio.
U hrvatskom primjeru to bi preslikano, npr. na zagrebački Kaptol, izgledalo ovako: poreza nema na katedralu, franjevačku crkvu sv. Franje, kapelu sv. Dizme, zgrade Bogoslovije i Pastoralnog instituta, a kanonici i prebendari za kurije u kojima stanuju plaćali bi porez. Oni su vjerojatno već porezni obveznici, velik dio kurija iznajmljen je tvrtkama kao poslovni prostor, za što su bili dužni prijaviti prihod. Većina ih je, kako doznajemo, to odavno učinila, a neki su se svećenici dobrovoljno prijavili u sustav PDV-a kako bi mogli odbijati PDV kao pretporez.
– Crkvi porezna politika ide naruku i nitko ne bi trebao imati ništa protiv poreza – kažu zagovornici ideje da Crkva plaća porez na nekretnine.
Ne zna se iznos
Drukčije i neće moći jer će hrvatska Vlada, uvede li porez na nekretnine, biti u koliziji s Bruxellesom ne naplati li ga i Crkvi. EU je prekinuo postupak protiv Italije kada je vlada premijera Berlusconija ukinula porez na sve nekretnine. No, od ove godine svima je uveden porez na nekretnine pa se tome mora prilagoditi i Crkva.
– Općine će od poreza na nekretnine koji bi trebala plaćati Crkva dobiti od 500 do 600 milijuna eura godišnje – izjavio je predsjednik udruge talijanskih gradova Graziano Delrio.
Koliko bi to moglo iznositi u Hrvatskoj, doznat će se tek kada država objavi popis crkvene imovine na koju je odlučila naplatiti porez, od kanoničkih kurija do šuma i građevinskog zemljišta u posjedu biskupija.
Zašto su katedrale izuzete? pa tamo se čaki i prikuplja novac, održavaju svatovi itd