Najveći krivotvoritelj u povijesti umjetnosti, koji je umalo osuđen zbog izdaje i suradnje s nacistima. Čovjek koji je uspio prevariti i Hermanna Göringa, drugog čovjeka nacističke Njemačke, prodavši mu za golemi novac 1943. sliku “Krist i preljubnica” kazavši mu da je riječ o slici koju je naslikao Johannes Vermeer, jedan od najpoznatijih svjetskih i nizozemskih slikara.
Sve to bio je Han van Meegeren za čije krivotvorenje umjetnina i to vrhunsko, doznalo se na kraju Drugog svjetskog rata, upravo zbog slike koja je nađena u Göringovoj kolekciji. Nacisti su tijekom Drugog svjetskog rata krali umjetnine u zemljama koje su okupirali, a najgori među njima bio je upravo Göring. Kako je ta krađa europskog umjetničkog blaga izgledala te gdje su sve neprocjenjive umjetnine ukradene iz muzeja diljem Europe nacisti skladištili, opisano je u knjizi Roberta M. Edsela “Odred za baštinu”, po kojoj je snimljen i istoimeni film s Georgom Clooneyem u glavnoj ulozi.
Na kraju rata u jednom takvom Göringovu skladištu nađena je i slika “Krist i preljubnica”, a trag je uskoro nizozemske vlasti odveo do Meegerena. Ustanovljeno je da je on osoba koja je sliku prodala Göringu pa je uhićen zbog kolaboracije s nacistima. Spašavajući se od smrti, što je bila kazna za djelo za koje je optužen, Meegeren je kazao da nije riječ o originalnoj slici slavnog nizozemskog majstora, već o krivotvorini koju je on naslikao.
U početku mu nitko nije vjerovao, no on je to odlučio dokazati i to tako što je vlastima ponudio da će naslikati još jednu krivotvorinu i to pod policijskim nadzorom. Na sveopće oduševljenje javnosti, koja ga je slavila kao osobu koja je prevarila zloglasnog nacista, Meegeren je dokazao svoje tvrdnje, naslikavši sliku “Isus među doktorima”, za koju je bilo jasno da je riječ o djelu vrhunskog krivotvoritelja.
VEZANI ČLANCI:
Zbog toga je umjesto za izdaju osuđen za krivotvorenje, što ga je uzrujalo toliko da je odbio završiti sliku. Na koncu je osuđen na godinu dana zbog krivotvorenja, a istovremeno je postao slavan zbog načina na koji je prevario Göringa. Doduše, poslije se ispostavilo i da je Göring njega prevario jer je novac kojim mu je platio sliku također bio krivotvoren. Tijekom te epizode, Meegeren je priznao i da je krivotvorio još slika, a sve je zapravo počelo iz – hira.
Naime, on je studirao arhitekturu u Delftu, rodnom Vermeerovu gradu, a studij arhitekture prekinuo je kako bi postao slikar portretist. No prije no što je počeo slikarsku karijeru koja će ga pretvoriti u najpoznatijeg i najvještijeg svjetskog krivotvoritelja umjetnina, Meegeren je u Delftu projektirao kućicu za čamce za svoj veslači klub koja postoji još i danas.
Kako je dolazio iz siromašne obitelji, portretiranje bogatijih građana bio mu je izvor zarade i preživljavanja dok je živio u Haagu, a neki od njegovih portreta postoje i danas. On je slikao klasičnim stilom, a u to vrijeme, početkom 20. stoljeća, u modi je bilo moderno slikarstvo. Zbog toga mu je postalo jasno da se mora preusmjeriti misli li uspjeti kao slikar, a najviše od svega smetalo mu je podrugivanje kojem je bio izložen svaki put kada bi izložio svoje slike.
Kritičare nije podnosio i smatrao ih je plitkim i neukim robovima mode, koji ne znaju ništa o pravoj umjetnosti. Da bi im dokazao koliko vrijedi, odlučio je naslikati lažnog Vermeera te nakon toga promatrati kako svi luduju od oduševljenja jer je otkrivena nepoznata slika slavnog autora, prije no što prizna da je to njegovih ruku djelo.
Naumljeno je proveo u djelo kada je 1936. naslikao “Krista u Emausu”, nakon čega je pustio informaciju da je riječ o ranom, do tada nepoznatom radu poznatog slikara. Oponašao je svaki aspekt njegova stila, a javnost je bila oduševljena pronalaskom “izgubljene” slike. Meegeren je tada shvatio da bi mogao zaraditi ogromne svote novca pa je “Krista u Emausu” prodao za milijunski iznos.
Krivotvorine, vrlo uspješne radio je do 1945., a osim Vermeera krivotvorio je i druge nizozemske majstore poput Pietera der Hoocha i Fransa Halsa, a te slike donijele su mu milijune dolara. Samo jedna od tih slika prodana je za milijun nizozemskih guldena što je u to vrijeme bila najskuplja prodana slika, a Meegeren je postao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.
Da je krivotvoritelj, vjerojatno se nikada ne bi otkrilo da nije optužen za izdaju i suradnju s nacistima. Nizozemci su ga nakon otkrića da je prevario drugog čovjeka njemačkog Reicha slavili kao heroja, no on u slavi nije stigao uživati jer je umro 1947. od posljedica dugogodišnjeg opijanja i drogiranja.
GALERIJA Ovo su spomenici Franji Tuđmanu u Hrvatskoj. Koji od njih ga najbolje predstavlja?
