Svaki peti hrvatski radnik zaposlen je na određeno vrijeme! Ugovor o radu na određeno ima oko 300 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj, a oblik radnog odnosa koji je zamišljen kao povremeni radni angažman posljednjih je godina postao dominantan oblik zapošljavanja!
Iz podataka europskog statističkog ureda Eurostat proizlazi da je Hrvatska europski rekorder po brzini kojom rad na određeno istiskuje stalni radni angažman. Do početka krize 2008. godine oko 12 posto zaposlenih radilo je na određeno vrijeme, čime smo bili ispod europskog prosjeka, znatno iznad ostalih tranzicijskih država (izuzev Slovenije) i na razini fleksibilnog zapošljavanja u Italiji.
Olakšica nije smanjila trend
Od 2012. godine Hrvatska je premašila prosjek EU da bi se 2015. probila na visoko, četvrto mjesto, iza Poljske, Španjolske i Portugala. Preko ugovora na određeno radi čak 61 od 100 zaposlenih mladih ljudi u dobi do 24 godine, zatim 19 od stotinu zaposlenih u dobi od 25 do 54 godine te osam od stotinu starijih od 55 godina. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da je čak 94 od stotinu novosklopljenih ugovora o radu rad na određeno te je uvjeren da će se njihov udio i dalje povećavati kako starije generacije budu odlazile iz svijeta rada.
– To pokazuje da dobar dio poslodavaca zloupotrebljava institut rada na određeno vrijeme. Okidač je bila izmjena Zakona o radu iz 2003. godine kojom je poslodavcima omogućeno da zapošljavaju ljude na određeno bez ograničenja – ističe Sever. Prije te promjene udio zaposlenih na određeno bio je nešto manji od 10 posto i u četvrt stoljeća se udvostručio. Nijedna europska država nije imala toliki skok nesigurnih oblika zapošljavanja. Petar Lovrić, šef HUP-ove udruge malih poslodavaca, lopticu prebacuje državi.
– Prvo bi trebalo otkloniti uzroke, pa onda liječiti posljedice. Zakon je takav da radnika zaposlenog na neodređeno ne možete otpustiti, kao da ste ga posvojili, i zato se poslodavci boje zapošljavati za stalno. Drugi su problem javne nabave na godinu dana. Ako država poslodavcu daje ugovor na godinu dana, ne može ni on zaposliti radnika na dulje. Treći su problem velike zloupotrebe bolovanja koje idu na teret poslodavaca. Sve su to razlozi zbog kojih tvrtke angažiraju radnika preko agencija za povremeno zapošljavanje ili na određeno. Tko nije u poziciji da kontrolira troškove, slijedi mu propast – ističe Petar Lovrić. Državni zavod za statistiku ističe da je lani najveći udio ugovora na određeno – čak 22 posto – bio zaključen u jeku turističke sezone, u trećem kvartalu. Lani je Vlada uvela petogodišnju olakšicu za poslodavce koji mladima ponude stalne ugovore, i dobilo ih je oko 30 tisuća radnika, no udio nesigurnih oblika rada naglo raste.
Zato mladi i odlaze!
– To je katastrofa za mlade! Ako im je kod kuće velika radna nesigurnost, nije ni čudno što odlaze van, gdje je također nesigurno, ali barem rade za veću plaću – ističe Sever. Izmjenom Zakona o radu propisano je da prvi ugovor na određeno može trajati koliko i okolnosti zbog kojih je radnik angažiran, čime sindikati također nisu zadovoljni. Kad istekne prvi ugovor, svaki idući može se zaključiti najdulje na tri godine, počev od prvog ugovora.
>>Radimir Čačić sutra prikuplja potpise zbog rada na određeno koji je 'pravilo a ne iznimka'
To se sredi u pet minuta, samo se stavi da su doprinosi na plaću niži ako je djelatnik zaposlen za stalno, i problem riješen.