Smanjiti porez na voće i povrće, a povećati ga na kalorijski tešku, no prehrambeno bezvrijednu hranu poput zaslađenih pića, izraditi kriterije za oglašavanje prehrambenih proizvoda namijenjenih djeci, obvezati javnu televiziju da promiče zdravlje – sve nabrojeno samo je dio predloženih i mogućih mjera koje Hrvatska može (i mora) poduzeti da bi smanjila broj pretilih. Gotovo 60 posto stanovnika Lijepe Naše starijih od 18 godina ima indeks tjelesne mase 25 i više. Taj je indeks standardno mjerilo debljine, omjer visine i težine, a spomenutih 25 ili više označava – višak kilograma.
Do 10% dodanog šećera
Upravo su debljina i karijes veliki javnozdravstveni problemi u nas, to godinama pokazuju statistike. No, situacija se ne mijenja i neće se promijeniti dok se ne poduzme javna opsežna i smislena akcija. Kako bi ta akcija mogla izgledati, prvi put zapravo vidimo u dokumentu koji je rad dr. Danijele Štimac Grbić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U njemu jasno piše da je 40 posto smrti preventabilno, odnosno da su se mogle spriječiti. Tih 40 posto smrti dolazi zbog kroničnih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti itd., a čiji su glavni faktori rizika – loša prehrana, nedovoljno kretanje i povišen indeks tjelesne mase! U toj su lošoj prehrani visoko zastupljeni dodani šećeri, oni šećeri koji nisu prirodni, nego ih se dodaje u proizvodnji i kuhanju, a koji ne smiju dnevno činiti više od deset posto ukupnih dnevnih kalorija.
– Preporučeno je zemljama članicama da izrade akcijske planove za reformulaciju prehrambenih proizvoda s ciljem postizanja zadanih vrijednosti te smanjenja pretilosti i karijesa u populaciji, koji je uz debljinu jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u zemljama EU, a značajno je povezan s unosom šećera u prehrani. Istraživanja su pokazala da unos šećera manji od 10 posto od ukupnog kalorijskog dnevnog unosa ima važnu ulogu u smanjenju pretilosti i karijesa u populaciji – objasnila je u svojem radu dr. Štimac Grbić.
Obveze javne televizije
Svjetske su i europske preporuke, uz već spomenute na početku teksta, i zakonsko ograničavanje dodanog šećera u hrani, zabrana prodajnih automata sa slatkišima i sokovima, osiguravanje zdrave prehrane u školama. Nije riječ o jednokratnom projektu, nego o velikom potezu koji će zadirati u niz područja svakodnevice i iziskivati zakonske promjene. Kao jedan do primjera kada se govori o obvezi HRT-a da promovira zdravlje navodi se, primjerice, da u kulinarskim emisijama bude zdrava prehrana kojoj će se znati i nutritivna i kalorijska vrijednost. Preporuke pak za školsku prehranu imamo odavno, ali nisu obveza što se očito mora promijeniti. Dio tih preporuka neke su zemlje EU već primijenile, primjerice Mađarska, Francuska i Finska u kojima je uveden porez na zaslađena pića i hranu, dok je Rumunjska, kako piše u radu, uvela zakonske kriterije za hranu koja se smije prodavati u školama. Osim debljine (dodani) šećeri glavni su uzročnik karijesa. Kad je o tome riječ, stanje je katastrofalno, djeca u Hrvatskoj imaju najlošije zube u Europi.
>> Ovo će vam se dogoditi s licem ako jedete puno šećera
Već sad je u kafićima jeftinije popiti pivo nego neki sok! Pozadina svega je samo punjenje proračuna! Vlada brine o našem zdravlju, moš mislit!!