SVAKO IMA SVOJU PRIČU

Najljepše hrvatsko stablo borit će se za europsku titutlu

Foto: Reuters
1/2
06.10.2020.
u 23:00

Baka maslina iz Kaštel Štafilića ima više od 1500 godina, cedrus atlantica iz Parka sv. Jakova u Opatiji 135 godina, a velelisna lipa sa Žumberka starija je od 350 godina

Do kraja listopada može se glasati za impresivni gorostas, uskočku ili lepu lipu... Neki su to od kandidata u izboru za hrvatsko stablo 2020. godine, a glasanje je počelo prvog dana ovog mjeseca.

Simbol mira i ljubavi

Za titulu pobjednika natječe se osam stabala zanimljivih imena - impresivni gorostas (hrast cer) iz Visokog u Varaždinskoj županiji, uskočka lipa na Žumberku (velelisna lipa) u Parku prirode Žumberak u Zagrebačkoj županiji, “lepa lipa” (velelisna lipa) iz Sluma u Istarskoj županiji, “prošlost u budućnosti” (hrast lužnjak) iz Siska u Sisačko-moslavačkoj županiji, cedar u Perivoju mladenaca (atlaski cedar) iz Opatije u Primorsko-goranskoj županiji, Lovrecove platane (javorolisna platana) iz Svetog Urbana u Međimurskoj županiji, “baka maslina” iz Kaštel Štafilića u Splitsko-dalmatinskoj županiji i najstarija Medulinka – košćela iz Medulina u Istri.

Svako od tih stabala ima svoju priču. Baka maslina (Olea europea) stara je preko 1500 godina. U Kaštel Štafiliću o njoj govore kao o simbolu mira i ljubavi koji svjedoči ratovima, migracijama, dolasku Hrvata i povijesti Kaštela.

– Na krošnji od 130 četvornih metara koja stoji na šupljem i kvrgavom deblu, ovaj zaštićeni spomenik prirode daruje nam grane za suvenire, listove za čaj i plodove za ulje. Inspiracija je umjetnicima, znanstvenicima, dom životinjskom svijetu. Otkud je došla? Možda su je donijeli stari Grci ili Rimljani ili je samonikla. Čuva ona tu tajnu koju može dokučiti samo dječja mašta – kažu u udruzi Bijaći, društvu za očuvanje kulturne baštine Kaštela, koja je to stablo i kandidirala.

Oko 135 godina star je Cedrus atlantica koji raste u Parku sv. Jakova u Opatiji od 1886., i u blizini njegove krošnje fotografirani su brojni parovi vjenčani u obližnjoj crkvi. Najstarija Medulinka ima 115 godina, dok velelisna lipa na Žumberku broji preko 350 godina. Razgranala se na putu prema selu Šobatovići.

– Uskočka je lipa kroz stoljeća bila mjesto žive seoske društvenosti i odmora od ljetne žege. Njezina bujna, nježno-mirisna krošnja, u kojoj trepere tisuće listova-srdaca, svjedočila je vremenima kad su na prostore žumberačkih visoravni došli uskoci i uz gusle pjevali o teškom životu u planini, junaštvu u bojevima s Turcima i svojim vilama spasiteljicama – kažu u Javnoj ustanovi Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

Lovrecove platane stare 300 godina u Međimurju daju hlad vinskom podrumu još iz vremena velikaša Zrinskih, kažu u Javnoj ustanovi Međimurska priroda. Vina iz podruma vinarije Lovrec danas putuju na nekoliko kontinenata. Iz Siska dolazi i priča o spomeniku prirode, hrastu lužnjku (Quercus robur), koji je zaštićen 1998. Od tog stabla koje je staro više od 300 godina, visoko 31 metar i ima krošnju promjera 36 metara, Javna ustanova Sisačko-moslavačke županije je kroz projekt “Julius – FUTURA” uzgojila klonove.

Zaljubljeni ginko je bio drugi

– Uslijed jakog nevremena 2014. srušio se spomenik prirode, ali 2015. godine posađen je prvi klon na mjestu gdje je rastao Julius. Tako Julius, a sada Žirko i dalje živi u Sisku – kažu u Javnoj ustanovi koja je za stablo godine predložila klon star devet godina.

Pobjednik natjecanja proglasit će se 6. studenog 2020. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, kao nacionalni koordinator natjecanja za Hrvatsku, pobjednika će kandidirati na finale natjecanja za Europsko stablo 2021. godine, sastavljenog od pobjednika nacionalnih natjecanja, a ono će se pak proglasiti na Svjetski dan šuma 21. ožujka u Bruxellesu. Prošle godine hrvatsko stablo godine bio je zaljubljeni gingko iz Daruvara star 242 godine, koji je na natjecanju za europsko stablo među 16 kandidata osvojio – drugo mjesto

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar Sandinista
Sandinista
08:47 07.10.2020.

Najljepša je Gupčeva lipa, jedini živi svjedok Seljačke bune.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije