Najstariji izložbeni prostor u ovom dijelu Europe i jedini objekt koji je namjenski sagrađen za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi – to je Umjetnički paviljon, najljepši ukras zagrebačke Lenucijeve potkove. A u nedjelju, 15. prosinca, Umjetnički paviljon (koncertom seksteta Hrvatskog orkestra harfi) slavi svoj 115. rođendan.
Prostor je to koji je obilježio trenutak u kojem snažno napreduje hrvatska likovna umjetnost na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, ali i prostor bez kojeg je nezamisliva povijest likovne umjetnosti 20. stoljeća u Hrvatskoj. No, kako kaže ravnateljica Jasminka Poklečki-Stošić, početak Umjetničkog paviljona potvrda je starog pravila da u svakom zlu ima nečeg dobrog. Ideja o Paviljonu vezana je uz Milenijsku izložbu u Budimpešti, kojom je Mađarska slavila tisućgodišnjicu svog državotvornog života. Velikan hrvatskog slikarstva Vlaho Bukovac tada je iznio ideju, koja je na svu sreću prihvaćena, da se u Pešti sagradi montažni umjetnički paviljon u kojem će se predstaviti hrvatski umjetnici, a čiji će se željezni kostur poslije izložbe prenijeti u Zagreb. To je i učinjeno, a izvedbeni radovi na gradnji zagrebačkog Umjetničkog paviljona, povjereni su bečkim arhitektima Helmeru i Fellneru, projektantima zgrada HNK u Zagrebu i Rijeci.
Galerija značajnih izložbi
Umjetnički paviljon svečano je otvoren 15. prosinca 1898. reprezentativnom izložbom Hrvatski salon, a od tada do danas to je jedna od najcjenjenijih, ali i najutjecajnijih galerijskih ustanova u nas. U tom prostoru do danas su održane mnogobrojne izložbe, a sustavnom izlagačkom strategijom obuhvaćeni su glavni opusi i najvažnija razdoblja i smjerovi hrvatske umjetnosti, kao i prezentacije velikih imena inozemne likovne scene. Primjerice, u Umjetničkom paviljonu priređene su izložbe amblematičnih kiparskih osobnosti poput Henryja Moorea (1955.) i Augustea Rodina (1968.).
Kako tvrdi sadašnja ravnateljica, posljednja desetljeća 20. stoljeća u Umjetničkom je paviljonu obilježila njena karizmatična prethodnica. Legendarna Lea Ukrainčik bila je ravnateljica Paviljona od 1966. do 2000.
Ona je u njega dovela neka od najzvučnijih i najvažnijih imena europske i svjetske likovne scene te na taj način bila ispred svojega vremena.
– Ovo je prostor bez kojeg ne bi postojala likovna scena kakvu mi danas poznajemo jer on je oživio likovnost Zagreba u ključnom trenutku, na prijelazu 19. u 20. stoljeće, kada se taj likovi život zapravo probudio. I Umjetnički paviljon je bio taj koji je uvijek gurao naprijed. Upravo zbog postojanja ovog izložbenog prostora bilo je moguće razvijati likovni život i zbog toga je Paviljon uvijek bio nezaobilazna likovna institucija, važna za likovni život cijele države – hrvatske države, kao i nekadašnje jugoslavenske države – jer to je bio prostor koji je uvelike nadilazio zagrebačke okvire, galerija u koju se oduvijek putovalo na velike i značajne izložbe – kaže ravnateljica Jasminka Poklečki Stošić.
I sama je svjesna da je taj zvjezdani status izblijedio početkom 21. stoljeća i tvrdi da svoj ravnateljski mandat vidi kao priliku da Umjetničkom paviljonu vrati staru slavu.
– Upravo zbog sjajnih godina i rezultata za mandata Lee Ukrainčik žao mi je što je u posljednje vrijeme paviljon izgubio na svom značenju. Zbog toga moramo iskoristiti šansu koju nam pruža 21. stoljeće. Mi smo sada u novom vremenu, novom okruženju, koje određuje ujedinjena Europa, Europa bez granica. Ja je u prvom redu vidim kao ujedinjenu likovnu Europu i zato Umjetnički paviljon mora postati institucija koja će hrvatsku likovnu umjetnost slati u Europu – kaže Jasminka Poklečki Stošić.
Njen je plan zapravo jednostavan: za svaku izložbu europskog velikana koji stiže u Paviljon, jedna naša izložba putuje u Europu, a već su dogovoreni planovi razmjene i reciprociteta za 2015. godinu.
Velika likovna uzbuđenja
– Velika imena europske likovne scene će, kao i do sada, izlagati u Umjetničkom paviljonu, ali će istovremeno izložbe hrvatskih umjetnika, a tu naročito mislim na suvremene, živuće umjetnike, odlaziti u Europu. Prvu takvu izložbu već sam dogovorila – kaže Jasminka Poklečki Stošić.
Ne želi još otkriti ime umjetnika kojeg šalje u svijet. Rekla nam je samo da je riječ o cijenjenom slikaru koji će tijekom 2015. godine imati izložbu u Umjetničkom paviljonu, a kada ona završi, djela putuju u Pariz, iz kojeg u Umjetnički paviljon stiže izložba velikana francuskog slikarstva Claudea Viallata.
– Dolazi nam doista karizmatičan francuski umjetnik, a kako bih ljudima najbolje približila njegov značaj, reći ću: ono što je Ivan Kožarić kod nas, to je Claude Viallat u Francuskoj. Uz to što je on slavan u cijelom svijetu te je konstantno prisutan na američkoj likovnoj sceni, a u zadnje vrijeme mnogo izlaže i na Dalekom istoku – objašnjava ravnateljica Umjetničkog paviljona.
No, za velika likovna uzbuđenja u Umjetničkom paviljonu neće trebati čekati 2015. godinu jer nam već u jesen 2014. godine u Zagreb dolaze djela Joana Miróa, proslavljenog katalonskog slikara, kipara, grafičara i keramičara. Velika izložba u Umjetničkom paviljonu sadržavat će: slike, skulpture, tapiserije i litografije, sve iz Fundacije Margeurite i Aimea Maeghta, koja ima više od 150 tisuća različitih umjetnina. Riječ je o privatnoj fundaciji, vrlo cijenjenoj, ali i prepoznatljivoj u svijetu. Osnovali su je 1964. godine francuski kolekcionari i tiskari umjetničkih grafičkih mapa Margeurite i Aime Maeght, bliski prijatelji mnogih najpoznatijih umjetnika 20. stoljeća.
Zaklada je između ostalog poznata po tome što posjeduje najveći broj Miróovih skulptura u svijetu, njih više od 150, što je svakako garancija da ćemo vidjeti sjajan izbor Miróovih djela. Autori ove izložbe bit će ravnateljica Umjetničkog paviljona i Olivier Kaeppelin, direktor fundacije Maeghta, koji je oduševljen poviješću i prostorom Umjetničkog paviljona..
No, prije velikih izložbi u budućnosti, Umjetnički paviljon u nedjelju, 15. prosinca, baca pogled u svoju slavnu prošlost i slavi 115. rođendan. Pri tome organizira i humanitarnu akciju u kojoj on daje, a ne prima darove. Naime, na otvorenju izložbe Borisa Demura (u podne), kao i na večernjem VIP domjenku, skupljat će se dobrovoljni novčani prilozi posjetitelja, a sva su sredstva namijenjena Onkološkom odjelu Dječje bolnice u Klaićevoj.
