Glavnim kolodvorom u Zagrebu odzvonio je karakterističan zvuk koji najavljuje obavijesti. Potom je glas iz zvučnika najavio skoro kretanje vlaka 205, jednog od njih 15 koliko ih svakog dana ide iz glavnog grada prema Dugom Selu, Vrbovcu, Križevcima i Koprivnici. Zadnji putnici užurbano su se ukrcali, a tek što je vlak uobičajeno pun za radno jutro krenuo, dočekala ih je još jedna obavijest – vozi se samo do Vrbovca, nakon čega putnici trebaju presjesti u autobuse koji će ih odvesti do Križevaca i tek tamo mogu ponovno na vlak. Osim jedne grupe turista koja se zabrinuto uskomešala da bi provjerila mogu li svejedno tim putem do Budimpešte, većina putnika na obavijest nije reagirala.
– Navikli smo se već, a i nije problem malo stisnuti zube ako je razlog dobar – govore putnici koji su i te kako svjesni da je razlog i više nego odličan. Nije riječ o nekom ljetnom ušminkavanju, već se u njihovu kraju realizira trenutačno najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj – rekonstrukcija pruge od Dugog Sela do Križevaca.
– Ovo je zapravo jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj ikada dosad, s kojim se može mjeriti eventualno izgradnja nekih dijelova autocesta – ističe Tihomir Lažeta, voditelj projekta iz HŽ Infrastrukture koja je i investitor. Izvođač radova hrvatski je konzorcij koji čine tvrtke DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža.
Osim što su radovi na pruzi u duljini od 38,23 kilometra najopsežniji, ujedno su i najvredniji u Hrvatskoj trenutačno. Stoje milijardu i 517 milijuna kuna od čega je čak 85 posto osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok se ostatak financira nacionalnim sredstvima. Na cijeloj se dionici, naime, gradi još jedan kolosijek tako da će ih sada biti dva, a postojeći se rekonstruira. Za sada se pruga radi tek na dijelu od Vrbovca do Križevaca, a na drugom, odnosno na prvom dijelu pruge od Dugog Sela do Vrbovca trebalo bi se početi raditi iduće godine. Cijeli projekt, koji je podijeljen u dvije faze, trebao bi biti gotov do 2020. s time da je prva faza počela prošlog ljeta, a druga, vrednija faza, točno ovog tjedna. Provjerili smo stoga kakvo je stanje na najvećem gradilištu u Hrvatskoj, kako napreduju radovi te što kažu putnici koji modernizaciju jedva čekaju.
Na putu od Zagreba do Prigorja za sada je obnovljen samo dio do Dugog Sela, i to prije nekoliko godina. Putnici stoga često komentiraju da vlak na tom dijelu “leti”, a na odredištu je za manje od 20 minuta. No, nakon toga usporava pa stoga ne čudi da ne mogu dočekati dan kada će jednako brzo voziti i ostatak puta. Jedan stari tužni kolosijek s dotrajalim vlakovima uskoro bi trebala zamijeniti nova i moderna elektrificirana pruga. Sada treba više od pola sata da bi se ta dionica od svega 30-ak kilometara prošla, a za tri godine tamo će juriti vlakovi brzinom od 160 kilometara na sat.
Rokovi se poštuju
Da je postavljeni rok i onaj koji se realno može očekivati, jamči pak činjenica da je ipak riječ o europskom novcu i da se dogovora treba striktno držati.
– Radovi napreduju jako dobro, kopamo u isto vrijeme na 30 punktova, a na terenu je u svakom trenutku više od 150 radnika s time da općenito na cijelom projektu radi više od 300 ljudi – objašnjava Tihomir Lažeta te nastavlja nizati brojke koje potvrđuju impresivnu veličinu ovog projekta. Na gradilištu koje smo obišli radi se punom parom od ponedjeljka do subote, a svakog dana čak tri vlaka sa 75 vagona dovoze više od 2000 kubika građevinskog materijala. Na terenu su golemi strojevi, stalno se kopa, buši, udara... i to bez obzira na temperaturu. Radnici su, kažu nam, bili na terenu i na +45 i na -19 Celzijevih stupnjeva. Ipak, na početku nije sve teklo tako glatko, i to zbog papirologije.
– Imamo jednu cijelu sobu punu dokumenata, a samo imovinskopravne odnose rješavali smo četiri godine. U pitanju je bilo više od 1800 zemljišnih čestica i s nekima još nije gotova muka – ističe voditelj projekta koji je čak dva puta bio prekinut zbog javne nabave. Koliko je opsežan, pokazuju i podaci da se osim samih tračnica gradi i šest novih mostova, dok se sedam postojećih rekonstruira. Gradi se i oko 20 kilometara zidova za zaštitu od buke te 25 kilometara novih spojnih i obilaznih cesta, a obnavljaju se i lukovi na postojećem kolosijeku. Jednom kad završe radovi, ukinut će se ukupno 17 željezničko-cestovnih prijelaza koji će biti zamijenjeni s 12 deniveliranih križanja, a dva pješačka prijelaza zamijenit će novi pothodnici. To je, dodaje voditelj, danas standard u željezničkom prijevozu jer je preopasno imati klasičan prijelaz na pruzi kojom se tako brzo vozi te su stoga nadvožnjaci puno sigurniji. S modernizacijom pruge i pružnih prijelaza dolazi i modernizacija željezničkih objekata tako da će se rekonstruirati i postojeći kolodvori u Dugom Selu, Vrbovcu i Križevcima, a jedan potpuno novi bit će sagrađen u Gradecu.
– Radim tu već 25 godina, u staroj zgradi, i veselim se konačno jednoj novoj i modernoj – kaže nam Dražen Salaj, prometnik vlakova na kolodvoru u Vrbovcu. Onda je u šali dodao da ga malo i plaši sva ta modernizacija. Pa kad se sjeti koliko će se toga u poslu promijeniti, možda bi radije odabrao da još 15 godina do mirovine radi na starom kolodvoru pa da onda mladi uče raditi s novim tehnologijama.
– Tu će sad sve biti modernizirano, sve ćemo raditi preko novih uređaja i računala, a kako ćemo imati više kolosijeka, tu će prolaziti puno više teretnih vlakova s puno više tereta, ali i više putnika. Pa to će biti prva takva pruga kod nas i to znači da će se sigurno mijenjati i neki propisi te da ćemo to sve novo morati naučiti – govori Salaj, a onda upozorava da se obrati pozornost na “bipkanje” koje se čuje na kolodvoru. – Evo ga, to vlak iz Dugog Sela traži dozvolu za ulazak na kolodvor – ističe prometnik koji se odmah prima palice i odlazi na peron dočekati vlak. Kada je stao, iz njega su izašli svi putnici te su se užurbano zaputili prema kolodvoru. Sa stražnje ih je strane već čekalo pet Čazmatransovih autobusa za Križevce odakle će dalje prema Koprivnici opet vlakom.
– Iz Koprivnice sam, ali studiram u Zagrebu tako da često idem ovom rutom. Nije mi uopće naporno presjedati i jedan se dio puta voziti autobusom. Put se produljio za svega desetak minuta što nije tako strašno s obzirom na to koliko su veliki radovi. A čuo sam da su golemi – govori Hrvoje Jankić, jedan od putnika. Da su građani uistinu jako dobro prihvatili izmjene, potvrđuje i šef kolodvora u Vrbovcu i Križevcima Danijel Zagorščak. Napominje da se sve potrebne obavijesti redovito postavljaju na kolodvore pa su se putnici na njih već navikli, tako da se skoro nitko nije ni na što bunio.
– Građani su zbilja jako zadovoljni jer ovo čekamo već desetljećima. Ako ćemo iskreno, ne toliko prugu, budući da je nama trasa do Zagreba obnovljena, koliko nadvožnjacima – govori pak Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela te objašnjava da je najveći problem što pruga taj grad doslovno dijeli na dva dijela.
– A pružni prijelaz u prosjeku je zatvoren 16 sati dnevno, kada vlakovi prolaze. To je strašno, ljudi su na rubu živaca. Zato ćemo mi prirediti najveći vatromet koji je Dugo Selo vidjelo jednom kada nadvožnjaci budu otvoreni – napominje prvi čovjek Dugog Sela koje će dobiti čak četiri nadvožnjaka. Iako će se pruga do Vrbovca tek početi raditi, na nadvožnjacima, ali i pristupnim cestama već se radi punom parom, a gradonačelnik ističe da radovi ne smetaju Dugoselcima s obzirom na to da se odvijaju, više-manje, izvan grada. Najveći nadvožnjak u samom centru tek se treba početi graditi, no nada se da će građani i onda imati strpljenja. Situacija ipak nije tako idealna u Vrbovcu u kojem se ljudi žale da su im kamioni s građevinskim materijalom uništili ulice.
– Tamo gdje kamioni prolaze, ulica praktički više ni nema, asfalt je potpuno smrvljen i diže se velika prašina. Ljudi traže da se ulice češće zalijevaju, a toliko su ljutiti da smo čak imali situacije u kojima su autima onemogućili prolaz kamionima pa smo morali intervenirati – govori vrbovački gradonačelnik Denis Kralj te dodaje da je još jedan veliki problem kašnjenje s otvaranjem cesta. Jedna od glavnih koja prolazi Vrbovcem trebala je biti otvorena još 1. srpnja, no i dalje ništa.
– Mi bismo voljeli imati samo malo bolju komunikaciju i koordinaciju s izvođačima radova jer mislimo da rade na izvrsnom projektu i samo bi trebali imati malo više sluha prema ljudima – ističe Kralj. Dodaje, kao i njegov kolega iz Dugog Sela, da će projekt, jednom kada bude gotov, imati jako pozitivan utjecaj na cijeli kraj.
– Nekretnine su ovdje prilično jeftinije, a kada se ostvare uvjeti da se do centra Zagreba brzim vlakom može doći za manje od pola sata, mislimo da ćemo doživjeti pravi bum. To će biti procvat – slažu se obojica.
Koridor Rijeka – Budimpešta
Koliki je značaj pruge Dugo Selo – Križevci za cijelu Hrvatsku, poručili su pak iz HŽ Infrastrukture.
– Za početak, treba istaknuti značaj za građevinski sektor. Kada on stoji, pada i BDP, a ovaj ga je projekt pokrenuo i imao je jako dobar utjecaj na gospodarstvo – napominju iz HŽ Infrastrukture te dodaju da ne misle na jednom projektu stati. Pruga Dugo Selo – Križevci dio je takozvanog Mediteranskog koridora od Rijeke do Budimpešte koji je dio jedinstvene transeuropske prometne mreže. Ta pruga stoga ima izrazitu važnost za povezivanje Hrvatske s Europom, tako da HŽ Infrastruktura već najavljuje radove i na dijelu od Križevaca do Koprivnice pa onda i sve do granice s Mađarskom. Također, već se gradi potpuno nova, 12,2 kilometara duga pruga od Gradeca do Svetog Ivana Žabnog. Riječ je prvoj novoj pruzi u Hrvatskoj nakon 50 godina kada je izgrađena ona od Knina do Zadra. Hrvatska se onda orijentirala na autoceste i trebalo je pola stoljeća da se vrati ulaganju u željeznice.
– To je i dalje najefikasniji i najekonomičniji način prijevoza, a vožnja vlakovima je ekološka. Stoga Europska unija potiče ulaganje u željeznice i mi to planiramo iskoristiti – poručuju iz HŽ Infrastrukture, nadajući se da će njihov projekt prepoznati i javnost s obzirom na to da je, ako se uzme njegova vrijednost sve od Rijeke do granice s Mađarskom, veći i od Pelješkog mosta.
Kineski vlakovi idu do 300 km/h, a kod nas se "ćiro" lokomotiva pušući i stenjući penje na 950 metara nadmorske visine vijugajući Likom i Gorskim kotarom - ovo danas više nije prihvatljivo. Priča mora biti realizirana tunelima i dvotračnim prugama.... Vožnja Zagreb - Split mora pasti na 2 i pol sata. Pustimo partizane i ustaše i ploče inače ćemo ostati u srednjem vijeku...