Na osnovi rezultata izbora održanih 6. studenoga prošle godine, u 113. saziv Kongresa ušao je rekordan broj žena. Analitičari tvrde da je to jedina šansa da američka politika krene u kompromisnom i razumnom smjeru te da se zaustave svađe među republikancima i demokratima jer žene, uvjereni su, imaju više strpljenja i upornosti.
Uz 80 žena u Zastupničkom domu, bit će i 20 senatorica, što je rekord u oba doma, kojima od prvoga saziva 1789. dominiraju bijeli muškarci.
Iako demografski sastav Kongresa ostaje i dalje takav da su u većini bijeli muškarci, novi su članovi američkog zakonodavnog tijela raznovrsni i među njima su, uz više žena, i četiri Afroamerikanca, 10 Hispanaca te pet Amerikanaca azijskog porijekla.
– Oduševljen sam većim brojem žena u Kongresu, borio sam se kao senator 1994. da se donese zakon protiv nasilja nad ženama i bit ću potpuno zadovoljan kad ih bude pedeset posto u Senatu – poručio je potpredsjednik Joe Biden.
U Senatu će biti tri Hispanca – demokratski senator Bob Menendez te republikanci Marco Rubio i Ted Cruz. Senatorica iz Marylanda Barbara Mikulski prva je žena koja će voditi gospodarski odbor u Senatu, a Patty Murray iz države Washington vodit će odbor za proračun. Kalifornijska senatorica Dianne Feinstein na čelu je odbora za sigurnost, Debbie Stabenow iz Michigana vodi odbor za poljoprivredu, a Barbara Boxer iz Kalifornije odbor za zaštitu okoliša. Senatorica iz Louisiane Mary Landrieu zadužena je pak za odbor malog gospodarstva.
U Senat je prvi put u povijesti izabrana žena iz Wisconsina, a ostat će zabilježena i kao prva deklarirana lezbijka na Capitol Hillu. U Senat su ušle i Tulsi Gobbard s Havaja čija je majka Hindu te prva kongresnica budističke vjeroispovijesti republikanka Mazie K. Hirono. Inače, prošli saziv Kongresa, koji su kritizirali kao najneproduktivniji u zadnjih 60 godina, završio je s radom u utorak navečer.
>>Demokracija u SAD-u položit će ispit kad im na čelu bude žena
Više žena znači bit će manje svađa i više odluka?