Nakon pisanja i Večernjakove objave karte masovnih grobnica u Hrvatskoj, gdje su pokopane žrtve komunizma pretkraj 2. Svjetskog rata, i Križevčani su se prisjetili da i u njihovoj okolici ima jama s kostima ljudi ubijenih u prevratu 1945.
Već godinama ranije križevačka Udruga Hrvatski domobran vodila je, na osnovu povijesnih podataka i iskaza svjedoka, evidenciju da se u zapadnoj prigradskoj šumi Župetnica nalazi jama s ostacima 13 ljudi.
Žrtvoslov
Mr. Đuro Škvorc, predsjednik Udruge, napominje da se, iz razumljivih razloga, o tome šutjelo do 90-ih.
- Ljudi su znali tamo paliti svijeće kao sjećanje, no intenzivnije smo od 1994. s osnivanjem udruge radili na tome da se dozna tko je sve tamo ubijen - kaže Škvorc, navodeći da početnih podataka ne bi bilo da nije bilo očevica koji je širio informacije, ali je 1947. ubijen.
- To su bili ljudi koji su u lipnju 1945. pozvani da se radi ispitavanja jave u zatvor kod crkve sv. Ane. Povjerovali su u pravdu i odazvali se, no jedne su noći odvedeni i ubijeni u šumi - ističe povjesničar. Posmrtni su ostaci, podsjeća, ekshumirani u studenom 2007., a obdukcija kostiju utvrdila je da su žrtve prije strijeljanja bile i batinjane.
- Među njima su bili i narodni zastupnik HSS-a u Skupštini u Beogradu Stjepan Kukelj i gimnazijski profesor Pavo Sentić, dakle uvaženi pojedinci - kaže Škvorc. Do imena i prezimena svih njih došlo se i iskazima starijih gospođa, za koje Škvorc nije siguran jesu li još žive. O žrtvama masovnih grobnica Udruga je, s njim kao autorom, 2008. izdala i knjigu Križevački žrtvoslov, u kojoj je popisano 2208 ljudi ubijenih u tom ratu.
- To su žrtve sa svih strana, i domobrani i NOB-ovci, jer za nas je žrtva žrtva i čovjek koji ima identitet, nismo radili razliku i bili jednostrani - reći će Škvorc, koji je na funkciji naslijedio Zlatana Đurina. S potonjim je po ukopu ostataka žrtava iz Župetnice na Gradskom groblju 2008. pri ŽDO u Koprivnici podnio i kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja.
- No, nije bilo nikakve reakcije, a, iskreno, to niti neće biti procesuirano kako zahtijevaju civilizacijske norme, iako svi zločinci moraju biti kažnjeni - kaže križevački domobran.
Ne posustaju
On i suradnici ne posustaju u rasvjetljavanju mračnih detalja s kraja 2. svjetskog rata, pa kaže da neotkrivenih žrtava ima i u šumi kod Vojakovca, stradalih 1947., predjelu kod Vratna, pa kod Đurđica, ali, što ga zaprepašćuje, ostataka ubijenih civila ima i u parku kod OŠ Vladimir Nazor.
- Drugo ne trebamo ništa učiniti nego ih zbog mira i budućnosti dostojno pokopati, a počinitelje kazniti - zaključuje Škvorc.
