Vijest dana objava je Rusije kako je njihovo ministarstvo zdravstva odobrilo prvo svjetsko cjepivo za novi koronavirus SARS-CoV-2 te da je već cijepljena i kći samog Vladimira Putina. Ruski je predsjednik sam objavio vijest koju su praktično u trenu prenijeli svi važniji svjetski mediji. Kako smo već pisali na našem portalu, riječ je o cjepivu koje se razvija na državnom institutu Gamaleya te se sada najavljuje masovna proizvodnja.
– Jedna od mojih kćeri već se cijepila. Tako je i ona imala ulogu u eksperimentu. Nakon prvog cijepljenja dobila je temperaturu 38, no sljedećeg dana pala je na 37 Celzijevih stupnjeva i to je bilo sve – rekao je Vladimir Putin.
Rusi najavljuju masovnu proizvodnju već za sljedeći mjesec, a predviđaju da će sljedeće godine dosegnuti nekoliko milijuna doza svaki mjesec. Mnogo se toga može iščitati iz ovih Putinovih riječi, pogotovo to mogu oni koji su već mjesecima na najizravniji način uključeni u istraživanje virusa koji je praktično pokorio svijet. Ono što je kod ruskog cjepiva problematično jest to da nema nikakve neovisne potvrde, odnosno ne postoji uobičajeni slijed objave znanstvenih radova i kliničkih ispitivanja koji bi potvrdili njegovu djelotvornost bez štetnosti.
Video: Što se zna, a što se krivo pretpostavljalo o koronavirusu?
Primjerice, iz Putinovih riječi čini se kako je ipak i dalje riječ o trećoj fazi kliničkog testiranja, a ne o tome da je cjepivo doista dostupno. Naime, Rusi su početkom lipnja objavili kako je njihov kandidat za cjepivo razvijen u Nacionalnom epidemiološkom i mikrobiološkom istraživačkom centru Nikolai Gamaleya u suradnji s Ministarstvom obrane spreman za klinička ispitivanja. Danas je 11. kolovoza, dakle ispada da su Rusi razvoj cjepiva s tri potrebne faze kliničkog ispitivanja obavili u otprilike dva mjeseca.
– Meni se čini da je to na neki način ipak još cjepivo koje je u fazi testiranja, dakle oni su najavili da je cjepivo “gotovo" iako vjerojatno veća testiranja u fazi 3 još nisu do kraja provedena (i američko Moderna cjepivo već se naručuje i proizvodnja se uspostavlja unatoč tome što se još uvijek provodi treća faza testiranja). Dakle, u Rusiji će se cjepivo “testirati” na visoko eksponiranim grupama kao što je medicinsko osoblje. Moja je procjena da će vjerojatno potrajati barem pola godine da to cjepivo postane široko dostupno i do kraja ispitano. Temperatura koja se spominje baš i nije poželjna nuspojava cjepiva, treba vidjeti kako će šira populacija reagirati, komentirao nam je vijest iz Rusije naš ugledni molekularni biolog prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu.
Rusko cjepivo s Instituta Gamaleya temelji se na adenovirusu. Na sličnoj se tehnologiji temelji i cjepivo s Oxforda koje se smatra najozbiljnijim kandidatom za proizvodnju i primjenu.
– Oksfordsko cjepivo temeljeno je na adenovirusu, i tamo su također primijetili dosta jaki imuni odgovor, uključivši povećanu temperaturu kod ljudi koji su cijepljeni. Postoji i Ad5-nCoV cjepivo iz Kine kompanije CanSino koje je bazirano na adenovirusu, ali je u ranijem stadiju testiranja, upućuje nas prof. Ban.
Da će uskoro imati cjepivo u masovnoj proizvodnji, Rusi su najavili prije nešto više od tjedan dana, no početak masovnog cijepljenja predviđen je u listopadu. To njihovo cjepivo, koje se temelji na cjepivu protiv ebole koje su razvijali prije 20-tak godina, ne vodi se ni na popisu Svjetske zdravstvene organizacije. Posljednje vijesti jučer govore kako je Kiril Dmitrijev, čelni čovjek ruskog državnog investicijskog fonda koji financira razvoj cjepiva, rekao kako će se cjepivo zvati Saturn V te da doista danas ulazi u fazu 3 kliničkog testiranja a u proizvodnju u rujnu. Također je rekao kako će se nuditi i drugim zemljama te da postoje sklopljeni ugovori za proizvodnju 500 milijuna doza kao i zahtjevi za proizvodnju još milijarde doza od 20 zemalja.
– Cjepiva su vrlo važno otkriće u medicini i omogućila su da suzbijemo neke od najgorih zaraznih bolesti, no kako je cjepivo nešto što se daje zdravim ljudima iznimno je važno da bude detaljno provjereno kako bismo bili potpuno sigurni da je učinkovito i sigurno. Za rusko cjepivo nisu javno objavljeni rezultati ispitivanja pa ne možemo znati je li to doista tako. S druge strane, u Rusiji je bio velik broj zaraženih pa nije nemoguće da su doista i proveli ispitivanje na velikom broju ljudi. U svakom slučaju, dok ne objave detaljne rezultate ispitivanja, navedeno cjepivo može se smatrati samo eksperimentalnim cjepivom, smatra poznati naš molekularni biolog prof. dr. sc. Gordan Lauc iz Genosa.
U svakom bi slučaju efikasno cjepivo bila još jedna ruska pobjeda nad Zapadom, odnosno dokazivanje nadmoći na tom polju, u utrci za cjepivom koja je doista počela sličiti kakvom geopolitičkom nadmetanju.
Na činjenicu da podaci o vrsti cjepiva i rezultatima ispitivanja učinkovitosti i nuspojava nisu objavljeni pa je teško dati sasvim utemeljen komentar, upozorava i vodeći naš epidemiolog prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić iz NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar".
Zanimalo nas je i kakva je procedura ako Rusi ponude to cjepivo, a riječ je o nečemu što javnost željno iščekuje kao rješenje za pandemiju, može li se napraviti naknadna provjera ponuđenog cjepiva?
– Naravno, cjepiva prolaze cijelu proceduru uvoza lijekova (nadležan je HALMED) i proizvođač mora podastrijeti niz dokaza propisanih zakonima. Ne možemo se cijepiti samo zato što je netko rekao da ima cjepivo – upozorava prof. Kolarić.
I naš ugledni virusni imunolog prof. dr. sc. Luka Ćičin-Šain s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu smatra kako je o ovom ruskom cjepivuje teško dati jedan jasan odgovor, jer jednostavno nema adekvatnih znanstvenih i tehničkih informacija koje bi bile dostupne.
- Znanstvenici koji se nalaze iz ovog projekta to nisu nigdje objavili pa ne mogu pročitati kakav su točno vektor koristili, što su točno stavili u njega i kojim je režim cijepljenja. Sve to su kritične informacije da bi se moglo otprilike prosuditi da li ta priča drži vodu, a njih nema. Zbog toga mislim da ovo treba uzeti sa skepsom. Ponavljam da je svašta moguće, tako da je moguće i da se Rusima posrećilo. Svejedno, to bi bilo prilično iznenađenje, smatra dr. Čičin-Šain.
No, treba podržati svako nastojanje, smatra naš iskusni virolog prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
- Treba vidjeti što će budućnost pokazati. Nije dobro preskakati pojedine faze testiranja jer se to može obit o glavu onima koji forsiraju. Loše je što je COVID-19 postao poligon za politička natjecanja. Ali zaželimo im puno sreće - ponekad sreća prati hrabre,ako to ima veze s hrabrošću, smatra prof. Jonjić.
I opet iste nuspojave kao i kod Oxfordskog cjepiva - visoka temperatura i glavobolja. Interesantno... Za razliku od toga, sada već preko 80% "zaraženih" nema apsolutno nikakve simptome... Zapravo se postavlja pitanje da li se bolje cijepiti ili zaraziti...