– Numeričkim aparatima ne možemo ustanoviti što se zapravo dogodilo na mjestu požara. Stoga ne mogu ni potvrditi ni opovrgnuti teoriju da je uzrok nesreći pojava nehomogene plinske smjese. To se odnosi i na teoriju o eruptivnom požaru kao uzroku stradavanja – rekao je na suđenju vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici na Županijskom sudu u Zadru dr. Hrvoje Jasak, član tima koji je u numeričkoj analizi, odnosno proučavanju kretanja zraka u danim meteorološkim uvjetima postavio geometrijski i fizikalni model požara na temelju laserskih snimki i geografskih karata.
Nakon što su prikupili sve podatke i ''ubacili“ ih u računalo, naglasio je, nisu dobili nikakav siguran odgovor.
– Proračuni ovoga tipa traju više tjedana na najvećim svjetskim superračunalima do kojih mi nemamo pristup – kazao je Jasak i dodao da je ove godine kontaktirao više glasovitih stručnjaka za požare na američkim institutima, ali ni da oni nisu mogli potvrditi da se računalnim metodama može potvrditi ili demantirati bilo koji scenarij.
– Čak i kad bi potrošili velik novac na analizu ovoga tipa, ne bismo došli do odgovora što se stvarno dogodilo – zaključio je. Odgovarajući na pitanje odvjetnika Mare Mihočevića može li jednako reći i za teoriju o gorivu ili ostacima NATO-ove bombe kao uzroku stradavanja, Jasek je rekao da te teorije nisu uopće ispitane.
Dr. Branka Ivančan Picek, meteorologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda, govorila je o klimatskim uvjetima koji su na dan tragedije vladali na otoku Kornatu. Ona i njezini kolege također su se koristili numeričkim izračunima, prema kojima je bila visoka vlažnost zraka te je puhao jak jugoistočni vjetar. Objasnila je i fenomen ''virtualnoga stropa“, spomenutoga u teorijama o eruptivnom požaru i sagorijevanju plinske smjese, koja se nakupljala ispod toga stropa.
– Sve ono što se događalo u atmosferi od tla do 300-400 metara visine zadržavalo se u tom sloju i nije bilo slobodne razmjene sa slobodnom atmosferom iznad. To je u skladu s ovim izrazom virtualni strop ili, slikovito rečeno, kao da imate nešto u loncu i na njemu poklopac, pa sve što se događa unutra ne može van – objasnila je.
O uzrocima smrti četvorice vatrogasaca, koji su umrli nekoliko dana nakon nesreće u bolnici, svjedočila je dr. Mirela Čarapina sa Zavoda za sudsku medicinu iz Zagreba. Karlo Ševerdija (18), Josip Lučić (19), Marinko Knežević (52) i Tomislav Crvelin (23) umrli su zbog teških opeklina 3. i 4. stupnja, a opečena površina kože bila im je od 50 do 90 posto.
>>Demonstrirali uvjete zapaljenja na peći iz Zagorja, a ne s Kornata
trebali susmisliti bolji izgovor. štite nekog s tadašnjeg vrha to je očito.