Svoju nemoć, neznanje ili neugodu da se obračunaju s kolegama i državnim službenicima zbog kojih cure informacije o istrazi protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i drugih, državni sustav represije nakanio je iskaliti na medijima. Situacija je toliko dramatična da se na inicijativu Državnog odvjetništva curenjem informacija bavilo čak i Vijeće za nacionalnu sigurnost zaključivši da to ugrožava aktualne kaznene procese i dokazivanje organiziranog kriminala i korupcije.
Tko je sve odgovoran?
Represija nad medijima s najviše razine koincidira s objavom podataka neugodnih za vodeće političare HDZ-a i samu stranku, uključujući premijerku Jadranku Kosor. Takve inicijative nije bilo dok je nekoć podacima koji su curili "kompromitiran", recimo, Damir Polančec i dok su mediji otvarali najveće gospodarske afere. Tada su novinarima stizale pohvale, pa je tako u listopadu prošle godine u Hrvatskom novinarskom domu predsjednik Ivo Josipović javno pohvalio novinare kako su se u borbi s korupcijom pokazali mnogo hrabrijima i uspješnijima od političara, "pa i od organa kojima je to zadaća". Sad kad su novinarske istrage ušle u područje politike, eto problema.
Proteklog je tjedna USKOK zatražio od policije još jedno kriminalističko istraživanje kako bi se doznalo tko je u jednom dnevnom listu plasirao dijelove tajnih iskaza u slučaju Fimi medije te tako odao službenu tajnu. USKOK u istom priopćenju navodi kako su objavljeni dijelovi iskaza jednog od okrivljenika (riječ je o Mladenu Barišiću, op. a.), koji "usput rečeno, u većem dijelu nisu autentični, odnosno činjenično ne odgovaraju onome što se nalazi u spisu", piše USKOK. Vrijedi li to i za dijelove spornoga teksta u kojima se spominjala i Jadranka Kosor, nije precizirano.
Kako je nekoliko dana prije toga Županijski sud u Zagrebu ukinuo oslobađajuću presudu za odvjetnika Zorana Pilipovića uz obrazloženje da je širi krug osoba koje mogu odgovarati za odavanje službene tajne, što bi moglo značiti da ne odgovaraju samo sudionici kaznenog postupka, novinari su zaključili da se to odnosi i na njih. Stoga smo prije nekoliko dana poslali izravan upit USKOK-u mogu li i novinari odgovarati za odavanje službene tajne ako objave sadržaj istražnog postupka koji je tajan. Odgovoreno nam je opširno, ali citiranjem uopćenih zakonskih odredbi tako da se u opširnom odgovoru ni u jednoj riječi ne spominje novinar. Među ostalim se navodi i da "prema postojećoj sudskoj praksi za ovo kazneno djelo odgovara osoba koja ima obvezu čuvanja tajnih podataka, odnosno osoba koja zna da se radi o tajnim podacima", i to novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Tom kaznom kaznit će se i tko bez dozvole suda objavi tijek postupka koji je po zakonu tajan ili je odlukom suda proglašen tajnim.
I Novosel tješio novinare
Kad se uvodila tajnost istrage u naše kazneno zakonodavstvo novinari su upozoravali da se iza toga može kriti zataškavanje informacija kompromitantnih za političare i druge moćnike, odnosno da se iza toga može kriti državno upravljanje informacijama. Na sastanku u Ministarstvu pravosuđa tadašnji ministar Ivan Šimonović i zamjenik Državnog odvjetnika RH Dragan Novosel uvjeravali su tada izaslanike Hrvatskog novinarskog društva da za povredu tajnosti istrage mogu odgovarati samo sudionici postupka, a ne i novinari. Stoga smo od Državnog odvjetništva tražili konkretan odgovor: Odgovaramo li kao novinari ako objavimo sadržaj istražnog postupka koji je tajan bez obzira na to znamo li ili ne za tajnost tih podataka? Odnosno, je li u vezi s tajnom istragom pokrenut ijedan kazneni postupak protiv novinara. Zasad odgovor nismo dobili.
Državni odvjetnik Mladen Bajić i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković A momci ne se sekirat,skora bumo vas zmenili i nebu nič curilo ni kapalo, UDBICO gubico vrime vam kapa i curi vrime je za promine