Slučaj takozvanog “lex Perković” riješen je još prošle srijede izravnim dogovorom predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i hrvatskog premijera Zorana Milanovića. Njih dvojica došla su do kompromisnog rješenja po kojem je Milanović ustuknuo utoliko što je vremensko ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga pomaknuo sa 15. srpnja na 1. siječnja 2014. godine. Zauzvrat je, kaže visoki izvor iz Vlade, dobio izričitu podršku za provedbu Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama i postavljanje ćiriličnih ploča u Vukovaru,
Izjavu pripremio Füle
U odnosu na Josipa Perkovića, zbog kojeg se i podigla prašina, Milanović je, nastavlja izvor iz Vlade, ustrajan u stvaranju uvjeta da se u Hrvatskoj protiv njega vodi kazneni postupak. Tako će se Vlada na današnjoj sjednici očitovati o prijedlogu izmjene Ustava Kluba SDP-a i predložiti da se ukine zastara teških ubojstava. Usto će iz Vlade u Sabor ići i prijedlog Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela teških ubojstava u kojem bi se propisalo koja se ubojstva smatraju teškima.
Proceduru izmjene Ustava vladajuća većina namjerava pokrenuti odmah kako bi se temeljni državni akt mogao izmijeniti prije Nove godine, odnosno da se do tada mogu stvoriti uvjeti da se Josipu Perkoviću kazneni postupak za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića vodi u Hrvatskoj. Poanta je da se stvori mogućnost za kazneni progon prije nego izručenje Perkovića padne zbog zastare. Ako HDZ u Saboru ne podrži ovakvu izmjenu Ustava, to će značiti, drže u Vladi, da ne žele da se Perkovića privede pravdi.
Izvor iz Vlade tvrdi da Hrvatskoj ni u jednome trenutku nisu prijetile sankcije i da je potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding pogrešno interpretirala članak 39. hrvatskog pristupnog ugovora jer se on odnosi na odnose između država članica. U Vladi ponavljaju da ni u jednom trenutku nije bilo upitno povlačenje novca za uvođenje schengenskog režima, a odbijaju tvrdnje da je zbog sporenja zbog “lex Perković” narušen ugled Hrvatske.
Kažu da je logično da Barroso podržava potpredsjednicu EK Reding, ali da i ta podrška ide do određene granice. Da je tome doista tako, visoki izvor iz Vlade potkrepljuje tvrdnjom da je na konferenciji za tisak održanoj nakon sastanka s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem potpredsjednica EK Reding samo pročitala izjavu koju je pripremio Štefan Füle, povjerenik EK za proširenje, a na temelju dogovora Barroso – Milanović.
Koja je uloga SOA-e?
Govoreći o unutarnjopolitičkim posljedicama slučaja “lex Perković”, naš izvor iz Vlade navodi da se odustaje od formulacije kojom bi se u Ustavu propisalo da nema zastare za politička ubojstva i predlaže nezastarijevanje teških ubojstava kako bi se spriječila prepucavanja oko toga u Saboru i eliminirali razlozi koje je HDZ već počeo pronalaziti kako bi uvjetovao podršku ustavnim promjenama.
Slučaj Perković neće, međutim, ostati na tome, nego će SDP-ova vladajuća većina ipak tražiti osnivanje saborskog istražnog povjerenstva. Njegov zadatak neće biti, kaže naš sugovornik, istraživanje ubojstva hrvatskog emigranta Đurekovića, nego će se pozabaviti time kako je došlo do toga da je u Hrvatskoj dva puta odbačena kaznena prijava protiv Perkovića. Trebalo bi se i ispitati kako to da su u mandatu prošle vlade policija i SOA surađivale s njemačkim tijelima kaznenog progona i davale im dokumente ako su prijave protiv Perkovića odbačene, a slučaj je bio u zastari.
>>Što će se događati na političkoj sceni? Ovo su tri moguće opcije!
