Njemačka očekuje da Hrvatska povuče tzv. lex Perković. Bude li potrebno, treba razmišljati o aktiviranju članka 7 Lisabonskog sporazuma. Tako, doznajemo, glasi sažetak dopisa koji je iz njemačkog Bundestaga stigao u Europsku komisiju. Dosad je to najveći pritisak na Hrvatsku, a posebno je opasno i problematično spominjanje famoznog članka 7. U njemu, naime, stoji da se u slučaju kad neka država krši osnovne postulate EU, suspendiraju njezini glasovi u Bruxellesu. Time država gubi pravo odlučivanja i zapravo se blokira unutar EU. Dosad taj rigorozni članak, svojevrsni osigurač da države moraju poštovati osnovna prava i ne dovoditi u pitanje stabilnost Unije, nikada nije primijenjen.
Jasno upozorenje
Države su dosad nesuglasice s Europskom komisijom rješavale pregovorima, kompromisom i dogovorom, uvođenjem sankcija ili na sudu, primjerice, u slučaju Francuske koja je godinama kršila zajedničke zakone o ribarstvu te za to platila visoku kaznu. Taj je članak primijenjen samo za još jednu državu – Mađarsku i to kad je promjenama ustava duboko zagazila u kršenje ljudskih prava, kako su smatrali u Komisiji. Članak 7 krajnja je mjera koju ima Komisija.
Iako sigurno Europska komisija neće samo tako aktivirati blokadu, dopis iz Bundestaga jasno kaže da je Njemačka i te kako odlučna istjerati na čistac hrvatska petljanja s promjenama zakona kad je riječ o europskom uhidbenom nalogu. Promjenu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, odnosno odredbe da se europski uhidbeni nalog može primjenjivati na kaznena djela počinjena samo nakon 7. kolovoza 2002. godine, Njemačka je otpočetka osuđivala.
No, ne samo ona. Kako se doznaje iz diplomatskih krugova, neki su veleposlanici u Zagrebu bili iznimno ljutiti. Nijedan veleposlanik iz EU ne gleda blagonaklono na jednostranu promjenu dogovorena Zakona te uvođenje iznimke koja se – u vrlo čudnoj koincidenciji – poklopila s dolaskom europskog uhidbenog naloga za Josipa Perkovića, kojega njemačko pravosuđe želi ispitati u vezi s ubojstvom Stjepana Đurekovića u toj državi. Uz kršenje preuzete pravne stečevine, što je prijestup koji se ne tolerira, mijenjanje zakona baš u to vrijeme neminovno povlači špekulacije i insinuacije o političkoj pozadini odluke hrvatske Vlade. Formalno, njemački političari ograđivali su se i ograđuju se oko uplitanja u rješavanje tog pitanja jer je, kako kažu, to stvar Europske komisije i Zagreba, no i prije se znalo da će pritiskati Bruxelles.
Znakovito je i da dopis dolazi iz Bundestaga (Donjeg doma parlamenta), što uklanja bilo kakve sumnje da je riječ o nekakvoj stranačkoj inicijativi. Pritisak i nezadovoljstvo Hrvatskom potpisuju sve stranke.
Iz ureda Viviane Reding, potpredsjednice Komisije i povjerenice za pravosuđe, kazali su nam kako je oformljena radna skupina pravnika čiji je zadatak bio detaljno proučiti hrvatski zakon te procijeniti koliko i u kojim dijelovima krši europske zakone. Istodobno, u Bruxellesu su se prije desetak dana vodile konzultacije s hrvatskom stranom o tzv. lex Perkoviću. Kako doznajemo, hrvatska strana je bila pozvana objasniti što se zakonom želi postići i zašto je mijenjan, ali i misli li ozbiljno kad je rekla da želi riješiti problem.
Odluka nakon odmora
Sugovornici iz Europske komisije nisu bili zadovoljni objašnjenjem, odnosno hrvatska strana nije uvjerila Komisiju da je promjena Zakona bila opravdana. Podsjetimo, Hrvatska se, kao i sve ostale članice, mora pridržavati potpisanog i zapisanog u pristupnom sporazumu. Ako se željelo nešto promijeniti, trebalo se to učiniti tijekom pregovora.
Tako je, primjerice, Hrvatska tražila i dobila neke iznimke ili prijelazna razdoblja, posebno u poljoprivredi i ribarstvu. Nakon konzultacija, doznaje se, Hrvatska je sve sklonija razmišljati o tome da povuče lex Perković. Predviđa se da će se konačna odluka, i u Zagrebu, a posebno u Bruxellesu, donijeti nakon završetka ljetnog odmora.
>> Davor Stier: Lex Perković ozbiljno narušava vladavinu prava
