Iako Ministarstvo uprave u prijedlogu izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je jučer uputilo u javnu raspravu, nije uvrstilo ograničenje mandata lokalnim čelnicima niti mogućnost spajanja lokalnih i predsjedničkih izbora, takva je mogućnost i dalje otvorena ako bude predložena u javnom savjetovanju.
Večernji list prvi je pisao da je ekipa Ministarstva uprave razmišljala o ograničenju mandata gradonačelnicima, načelnicima i županima kao i o spajanju nacionalnih i lokalnih izbora, međutim, otpor lokalnih šefova prema ograničenju mandata izuzetno je snažan, pa je elegantniji način da to možda ipak dospije u zakon ako bude predloženo u javnoj raspravi. Predsjednički i lokalni izbori u šest mjeseci razmaka poklapaju se 2024. godine, naime, u prosincu te godine je prvi krug predsjedničkih izbora, a svibnju 2025. godine je prvi krug lokalnih izbora. Da bi se ti izbori spojili i zajedno održali u prosincu 2024. godine lokalnim je čelnicima potrebno taj mandat skratiti za šest mjeseci, ali idući mandat s četiri produljiti na pet godina, koliko traje mandat šefu/šefici države. Kada bi se mandat lokalnim čelnicima produljio na pet godina, onda bi se on i ograničio na dva, manje vjerojatno na tri mandata.
Upravo takvu ideju baš u Večernjem listu bio je iznio i gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić.
- Ministarstvo uprave, što je vidljivo iz prijedloga zakona, nije predložilo spajanje predsjedničkih i lokalnih izbora i ograničenje mandata lokalnim čelnicima, ali ako takav prijedlog dođe u javnoj raspravi ozbiljno ćemo ga razmotriti - rekao nam je jučer Lovro Kuščević, ministar uprave. U izmjene zakona išlo se kako bi se spriječilo rušenje lokalnih čelnika na proračunima, pa po prijedlogu zakona ako predstavničko tijelo ne prihvati proračun, onda se raspisuju izbori samo za Skupštinu, tj. Vijeće. Ako novoizabrani lokalni parlament u iduća tri mjeseca opet ne usvoji proračun, onda na izbore ide i predstavničko tijelo i lokalni čelnik.
treba uciniti da ih mogu smjeniti oni koji su ih i birali