Martina Bienenfeld

'Ne vidim sebe kao ministricu turizma'

02.06.2014., Zagreb - Martina Bienenfeld, direktorica Turisticke zajednice Grada Zagreba. Photo: Zarko Basic/PIXSELL
14.07.2016.
u 14:17

Zagreb bilježi konstantan turistički rast, ali uspijeva zadržati svoju autentičnost. Zato se gosti ne osjećaju kao obični turisti, već zaista osjete pravi puls i atmosferu grada

Baš u trenutku kada je preksinoć na Tomislavcu mnoštvo građana uživalo u arijama opere “Nikola Šubić Zrinjski”, čime su zbor i solisti HNK kraju priveli ovoljetnu novu turističko-festivalsku atrakciju Zagreb Classic, kojih stotinjak metara dalje, na Oleander terasi hotela Esplanade u organizaciji časopisa Zaposlena, “Ženom godine” proglašena je predsjednica Turističke zajednice Zagreba Martina Bienenfeld. Bilo je u tome neke simbolike. Dok su s obližnjeg Tomislavca dopirali zvuci arija našem narodu posebno drage opere, ali i pljeska kojim su građani nagrađivali i zahvaljivali za ovako poseban umjetnički doživljaj na otvorenom, titula za ženu koja je svojim radom, trudom i angažmanom obilježila 2016. pripala je upravo nekome pod čijim se vodstvom turistička ponuda Zagreba diže u oblake. Stoga ne treba čuditi što su dodjelu popratile riječi okupljenih – zaista zasluženo.

Kako vam zvuči i kako se osjećate kada se ovih dana čujete ili pročitate: “Martina Bienenfeld – Žena godine”?

Proglašenje Ženom godine čini me posebno sretnom i ponosnom jer mi ova nagrada daje još jedan poticaj za što bolji i veći razvoj turizma u Zagrebu.

Kako su rekli na dodjeli nagrade, Zagreb je pod vašim vodstvom doživio pravi turistički procvat, no što je vama osobno od svih ideja, inicijativa i projekata koje ste ostvarili u protekle dvije godine srcu najdraže?

Advent u Zagrebu sigurno je jedan od naših najjačih turističkih aduta, a njegova organizacija vrlo je zahtjevan posao. Naime, sinergijom s gradskim uredima Grada Zagreba te turističkom industrijom Advent u Zagrebu u posljednje je dvije godine doživio konkretnu i ozbiljnu preobrazbu, otvaranjem javnih prostora i uključivanjem što većeg broja kulturnih institucija. Uz posebno osmišljenu zimsku kampanju, zabilježeni su i odlični rezultati, točnije porast od više od 50% u dolascima i noćenjima u odnosu na 2013. Osobito sam ponosna i sretna da je Zagreb pobjednik izbora za najbolju božićnu destinaciju u Europi. Treba posebno istaknuti da je ovom pobjedom naš grad dobio titulu najljepše europske adventske destinacije za cijelu 2016. što će nam biti dodatni motiv da ove godine Advent u Zagrebu bude još ljepši i bolji.

Može li se i čime nadmašiti taj prošlogodišnji uspjeh i dojam?

Može se nadmašiti, a čime – to će se vidjeti u prosincu…

Možete li nam otkriti barem djelić novoga što spremate za jesen i zimu?

Trenutačno intenzivno radimo na pripremi Adventa i njegove promidžbe. Pripremamo i predstavljanja na turističkim sajmovima i prezentacijama koje nas očekuju do kraja godine. Istaknula bih prezentaciju Adventa koju u listopadu planiramo održati u Londonu te nastup na turističkom sajmu u Montrealu na koji smo se odlučili na temelju uspostavljanja direktne aviolinije Toronto – Zagreb i velikog povećanja broja dolazaka kanadskih turista (u lipnju je zabilježeno povećanje od čak 40% u noćenjima), u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u SAD-u i Veleposlanstvom RH u Kanadi.

Što strani turisti koji posjete Zagreb posebno ističu kao originalno, lijepo, odnosno što ih najviše zadivi, a što je pak ono što nam zamjeraju, što im nedostaje, što kritiziraju...?

Kad su u pitanju prednosti i nedostaci boravka u Zagrebu ljeti, rekla bih da je najveća prednost to što Zagreb, iako bilježi konstantan turistički rast, uspijeva zadržati svoju autentičnost i ugodnu atmosferu. Gosti Zagreba stoga se ne osjećaju kao obični turisti, već zaista imaju priliku osjetiti pravi puls grada. Uz to, vjerujem da u sve raznovrsnoj turističkoj ponudi uživaju i sami Zagrepčani. Naravno, bilo bi pretenciozno reći da Zagrebu u domeni turizma ništa ne nedostaje. Uvijek se može i mora bolje.

A što najviše hvale i najviše kritiziraju baš građani Zagreba?

Oni podržavaju naš rad i zadovoljni su jer i sami svakodnevno sudjeluju u kreiranju turističke ponude svog grada. Turisti hvale Zagrepčanke i Zagrepčane kao izrazito susretljive i ljubazne, a sigurna sam da takvi ne bi bili da nisu ponosni na svoj grad i njegovu ponudu. Kritike koje dobivamo više su konstruktivne naravi te ih rado saslušamo i primijenimo, ako je to moguće.

U odnosu na naše gradove na moru, u čemu je posebnost, izazov i teškoća pri osmišljavanju turističkog lica glavnog grada koji je u unutrašnjosti zemlje?

Što se Jadrana tiče, točnije, morskog i kontinentalnog turizma, tu nema govora o konkurenciji, to komplementarne grane koje savršeno nadopunjuju jedna drugu. Možda je to više neki naš, lokalni pogled na “rivalitet” mora i kopna. Ali o tome, u stvarnosti, nema podloge jer Hrvatska na malom prostoru nudi toliku raznolikost i bogatstvo što strani gosti i te kako prepoznaju. Zato smo se mi i povezali te ostvarili odličnu suradnju s TZ-om Dubrovnika gdje zajedničkim snagama promoviramo naše gradove na sajmovima u svijetu i to je jedan dobar modalitet. Povezali smo se i s drugim TZ-ovima (npr. Splita) i nije floskula kada kažem da je uspjeh svih drugih naših destinacija, uspjeh i Zagreba. I mi se tome iskreno radujemo.

Jeste li zadovoljni kako je iskorišten prostor Stare Vlaške i Europskog trga? Naime, za strane turiste on na neki način označava ulazak i izlazak iz središta grada, a najčešće zjapi prazan. Zašto tu prostranu pješačku zonu turistički bolje ne iskoristimo? Zašto su i tamo mnogi poslovni prostori zatvoreni umjesto da se u njima nude domaći proizvodi?

Ne bih se složila s ovim tvrdnjama jer je Europski trg postao mjesto na kojem se održavaju brojna događanja. Ovih dana, na primjer, u povodu održavanja Europskih sveučilišnih igara imamo besplatne koncerte uz prigodnu gastroponudu. Bio je tu Italia Fest, zimi se održava Advent i još mnogo toga. A obnovom Vlaške i kreiranjem nove pješačke zone Zagreb je dobio novu urbanu dimenziju u kojoj je Stara Vlaška postala mjesto druženja, a ne samo prolazna točka u kojoj se nitko ne zadržava. Ponuda u Vlaškoj se razvija i sigurno će s vremenom zaživjeti punim plućima.

Može li TZ pomoći u rješavanju problema koji se zove – zatvoren maksimirski Vidikovac i zatvorena Švicarska kuća?

Taj dio nije pod našom ingerencijom, ali održavamo povremene sastanke s Javnom ustanovom Maksimir i upozoravamo na problem Vidikovca i Švicarske kuće. Mi smo prije nekoliko godina inicirali, u sklopu našeg projekta Zagrebački vremeplov, Promenadne koncerte u Maksimiru i to upravo kod Vidikovca. Ove godine počeli su 24. travnja i možete ih poslušati svake nedjelje do 2. listopada od 10.30 do 12.30 sati. Isto tako, podržali smo i projekt Zagrebački piknik u parku Maksimir koji, do kraja ljeta, jedan od najljepših europskih perivoja svake subote pretvara u zelenu oazu za ljetno opuštanje.

Što je ono posebno što žene donose u poslovnu sredinu, što obilježava njihov način rada, komunikacije...?

Smirenost, požrtvovnost, sposobnost obavljanja istodobno više stvari te diplomacija u pristupu problemima i njihovu rješavanju odlike su koje krase većinu poslovnih žena koje poznajem.

Sve što ste do sada učinili u profesionalnom smislu nalikuje putu koji polako može voditi i prema još izazovnijoj funkciji – ministrice turizma. Vidite li se na putu koji ide tim smjerom?

Ne vidim. Turizam u Zagrebu ima još jako puno potencijala te, u suradnji s našim institucionalnim i privatnim partnerima, nastojim ustrajati u tome da Zagreb nastavi turistički rasti, uz fokus na produljenje boravka gostiju u našem gradu i razvoj ponude za specifične oblike turizma, npr. medicinski.

>>Martina Bienenfeld proglašena Ženom godine

Komentara 11

MI
mirrro
14:46 14.07.2016.

čitam u vecernjaku da su milanovica sproveli u policiju na informativni razgovor,jeli to istina

Avatar ShuPac
ShuPac
15:14 14.07.2016.

ne vidiš se kao ministricu??? bogami ni ja

IM
Immanuell
14:31 14.07.2016.

Ni mi te ne vidimo takvom.....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije