Nakon što je Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokrenulo inicijativu za promjenu međudržavnog sporazuma sa Svetom Stolicom, njegov se dekan prof. dr. Neven Budak našao u središtu javnih sučeljavanja. Zacijelo je tome pridonijela i činjenica da je ubrzo uslijedila i neopoziva ostavka rektora Zafrebačkog sveučilišta dr. Tomislava Ivančića, koji nije imao potporu Filozofskog fakulteta. Dakako, jedan je od povoda za razgovor s dekanom Budakom i protest organizatora studentskog štrajka iz 1971., nezadovoljnih što je na otkrivanju spomen-ploče na Filozofskom fakultetu bila i dr. Savka Dabčević-Kučar.
Kako tumačite sve češće polemike Filozofskog fakulteta s Kaptolom? Podupirete li pismo koje su Klub studenata Filozofskog fakulteta i Klub studenata sociologije uputili nadbiskupu Josipu Bozaniću?
- Ne bih rekao da su te polemike učestale. Dapače, ne postoji ni prava polemika, jer se Filozofski fakultet nije obraćao Kaptolu, niti obratno. Naša inicijativa za reviziju sporazuma i nije bila uperena protiv Kaptola, nego protiv onih predstavnika države koji su prilikom sastavljanja i prihvaćanja sporazuma smatrali da se država smije na takav način miješati u autonomiju sveučilišta. Neki pojedinci na Kaptolu očito nisu dobro shvatili o čemu je riječ, pa su rezultat tog nerazumijevanja bile neke izjave kojima se vrlo grubo vrijeđao Fakultet. U tom smislu načelno podržavam pismo studenata, ali se nadam da će se situacija smiriti i da će se povesti razgovor o biti problema, bez paušalnih etiketiranja.
Crkva se miješa u politiku
Osporava li Filozofski fakultet "ulogu Crkve i njezinih ljudi u današnjem hrvatskom društvu", kako je to ovih dana neslužbeno tumačeno na Kaptolu? Djeluje li vaše Fakultetsko vijeće doista u "ozračju komunizma"?
- Fakultetsko je vijeće vrlo heterogeno, sastavljeno od pripadnika različitih uvjerenja, i u tome je njegova najveća vrijednost. Na sjednicama Vijeća vode se zanimljive i otvorene rasprave, a odluke se donose, naravno, većinom glasova. U Vijeću ima i bivših članova SK, ali ni manje ni više nego među onima koji se danas smatraju katoličkim političarima i partnerima Crkve, ako se primjedba uopće i odnosila na to. Mislim da je Vijeće vrlo kvalitetno, da odražava mišljenje Fakulteta i da je "ozračje komunizma" samo još jedna otrcana etiketa kojom se obilježava ustanova koja je u svojoj biti duboko demokratska, kritična i tolerantna. Onima kojima to smeta ona može po potrebi izgledati komunistička ili nacionalistička. Što se tiče osporavanja uloge Crkva, o tome Fakultet nije raspravljao. Osobno cijenim mnogo toga što Crkva radi za cijelu zajednicu, ali nisam zadovoljan njezinim miješanjem u politiku i pravni sustav.
Zašto se Filozofski fakultet od samog početka protivio izboru Tomislava Ivančića za rektora? Po čemu je neki profesor laik pogodniji za tu dužnost od svećenika?
- Da bi svećenik mogao postati profesor ili dekan Bogoslovnog fakulteta, a valjda i bilo kojeg drugog, mora za to dobiti dozvolu crkvenih vlasti. Ako, sukladno tome, postane rektor, to je izravno zadiranje u autonomiju sveučilišta. Osim toga, smatrali smo da bi za funkcioniranje i imidž Sveučilišta bilo bolje da je izabran neki drugi kandidat, s više iskustva i drukčijim osobnim potencijalom za vođenje jedne tako složene ustanove, pogotovu u prijelomnim vremenima koja nas očekuju. Svi oni koji danas tvrde da je Ivančić podnio ostavku pod pritiskom Vatikana i Kaptola, zapravo tvrde da smo bili u pravu, jer pretpostavljaju da je netko drugi, a ne Senat Sveučilišta, odlučivao o rektoru.
Znate li nešto o navodnom dogovoru premijera Račana s nadbiskupom Bozanićem da je Ivančićevo odstupanje zapravo "cijena" uvođenja vjeronauka u dječje vrtiće?
- Ne vjerujem da bi se bilo Račan, bilo Bozanić upuštali u takvu trgovinu. Stav Vlade o Ivančićevu izboru bio je jasno artikuliran kroz stav ministra Kraljevića, koji je izbor pozdravio. Što se tiče razloga za ostavku, glasovao sam za njeno prihvaćanje jedino pod uvjetom da je dana iz zdravstvenih razloga.
Savka nije otkrila spomen-ploču
Kako to da je baš dr. Savka Dabčević-Kučar na 30. obljetnicu na Filozofskom fakultetu otkrila spomen-ploču studentskom štrajku?
- Filozofski je fakultet bio prva ustanova koja se, na moju inicijativu, sjetila obilježiti studentski štrajk, s time da su i o tome u Vijeću postojala različita mišljenja. Dok mi nismo obznanili našu odluku, nije se ni na Sveučilištu pripremalo obilježavanje. Savku Dabčević-Kučar pozvali smo da održi studentima predavanje ne o štrajku, nego o zbivanjima vezanim uz Hrvatsko proljeće. Ploču je otkrio prof. Boris Petz, koji je u vrijeme štrajka bio dekan i po svim ocjenama bio je krajnje korektan. I osobno sam prilikom otkrivanja ploče istaknuo da je Savka Dabčević-Kučar bila protiv štrajka, pa je logično da nije ona bila pozvana otkriti ploču.
Što vam u svom otvorenom pismu zamjera deset bivših studenata i organizatora toga štrajka, među ostalima Čičak i Budiša? Jesu li oni uopće bili pozvani na tu svečanost?
- Pismo još nisam dobio, pa za njegov sadržaj znam samo iz tiska. I Čičak i Budiša bili su pozvani, a Čičak me tog dana nazvao i rekao da je tek tada dobio poziv, pa da neće doći, uz ostalo i zato što se ne slaže da o štrajku govori Savka. Istina je da je organizacija išla u zadnji tren, pa da nekima pozivi možda nisu stigli na vrijeme, ali je postojala opasnost da se štrajk na Sveučilištu uopće ne obilježi, pa smo se žurili da to ipak bude u ovoj godini. Ostali potpisnici pisma nisu bili pozvani, ali ne vidim zašto bismo zvali baš njih, a ne one stotine studenata koji su sudjelovali u štrajku ili su mu se odazvali. Pozvali smo, dakle, dvojicu koji su bili s našeg Fakulteta, a ujedno su bili formalni i stvarni studentski lideri.
Držim da je Fakultet učinio što je trebao, da je postavio spomen studentskoj inicijativi bez obzira na to kako je tko politički ocjenjuje, te da smo tom pitanju prišli s povijesnom distancom, ne miješajući to s osobnim osjećajima i, kad su neki pojedinci u pitanju, precjenjivanjem vlastite uloge u štrajku. Uostalom, većina nazočnih na svečanosti nije 1971. još bila ni rođena, a mnogi drugi nisu tada stasali do fakulteta. Za njih je taj štrajk samo povijesni događaj i za njih smo ga i obilježili.
Razgovarao Željko Krušelj
