Koordinacijski odbor društava i udruga umirovljenika HP-a i HT-a planirao je početkom prosinca poslati pisma na adrese 16.084 predstavnika suvlasnika zgrada diljem Hrvatske koje imaju prizemlje i tri etaže ili više, a nemaju ugrađena osobna dizala.
Troškovi slanja
U tim pismima trebao je biti priložen i obrazac pretprijave za ugradnju liftova unutar postojeće građevine ili panoramskog dizala uz bespovratnu financijsku pomoć u troškovima ugradnje iz fondova EU. No ona još nisu poslana jer Koordinacijski odbor nije uspio osigurati potrebnih 43.000 kuna za pokriće troškova njihova slanja.
Želimir Manenica, dopredsjednik Koordinacijskog odbora, objašnjava da Hrvatska pošta sponzorira veći dio troška slanja tih pisama te da su u Kordinaciji očekivali da će Hrvatska gospodarska komora snositi dio tih troškova, i to u iznosu od 19.550 kuna s PDV-om. No u HKG-u su im, dodaje Manenica, kazali da nemaju novac za tu namjenu te su ih uputili da cijeli program “Dostupnost do stana” realiziraju preko tvrtki za upravljanje stambenim građevinama. Manenica kaže da su telefonski brojevi Koordinacije i njezinih članova zatrpani pozivima građana s pitanjima kad će ta pisma napokon stići na njihove adrese.
– Ispričavamo se građanima zbog kašnjenja u slanju pisma i pretprijave. Mi doista nemamo nikakvih drugih prihoda osim 50 kuna godišnje članarine umirovljenika, koju ne možemo trošiti u tu svrhu jer je namijenjena za pomoć bolesnima i starim članovima – objašnjava Manenica i dodaje da u Koordinaciji već tri godine rade na programu “Dostupnost do stana” potpuno volonterski sa željom da kao umirovljenici pridonesu smanjenju problema mobilnosti građana i službi koje opslužuju građane u zgradama bez dizala.
Sram nas je
– Sada molimo zainteresirane građane i organizacije da nam žurno, prema svojim mogućnostima, doniraju iznos do ukupno 20.000 kuna na naš žiro-račun HR 08 23900011100139486, Društvo HPT umirovljenika Zagreb. Sram nas je što smo nakon tri godine volonterskog rada na plemenitom zadatku dovedeni u situaciju da prosjačimo od građana 20.000 kuna, kako bismo mogli približno točno, s pomoću pretprijava utvrditi broj zainteresiranih građana za ugradnju dizala – kaže Manenica.
Objašnjava da je rok za povrat pretprijava 15. siječnja 2019., a rok za slanje u EU izmjena operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” ukupne vrijednosti 10,7 milijardi eura veljača 2019. Izmjenama tog operativnog programa trebao bi se osigurati novac za ugradnju dizala odnosno za program “Dostupnost do stana”. A hoće li do toga doći i u kojem iznosu ovisi i o broju pristiglih pretprijava.
U Koordinaciji očekuju da će im povratno stići 11.000 pretprijava te da će biti potrebno ugraditi oko 13.500 dizala s obzirom na to da u nekim zgradama ima više stubišta. Prema proračunima Koordinacije, za njihovu ugradnju potrebno je u četiri godine osigurati 536 milijuna eura. Trošak ugradnje jednog dizala, ovisno o broju katova zgrade, procijenjen je od 340.000 do 440.000 kuna, a od tog iznosa 85 posto pokrilo bi se iz fondova EU.
Aktivnosti Hrvatske gospodarske komore na pripremi projekta ugradnje osobnih dizala
Hrvatska gospodarska komora - Komora Zagreb u suradnji s Hrvatskom udrugom za dizala i Koordinacijskim odborom društava i udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske aktivno sudjeluje u pokretanju projekta „Dostupnost do stana – ugradnja osobnih dizala i platformi u višeetažnim stambenim građevinama“, uz sufinanciranje iz fondova EU.
Prema riječima predsjednika HGK-Komore Zagreb dr. Zlatana Fröhlicha, kako bi se dobili podaci o zainteresiranosti za uključivanje u navedeni projekt, HGK će putem Udruženja upravljanja zgradama HGK-a, koje broji preko 250 tvrtki koje se bave poslovima održavanja, zatim Udruženja gradova RH te strukovnim udruženjima upravitelja, distribuirati upitnik – predprijavu kojom će zainteresirani predstavnici suvlasnika – stanara iskazati interes za sudjelovanjem u navedenom projektu.
Upitnik je također objavljen na web stranici HGK-a, tako da ga i na taj način zainteresirani mogu ispuniti i poslati. Navedeni projekt će biti financiran u iznosu od 85% bespovratnim sredstvima EU fondova a 15% će biti financiran sredstvima stanara – suvlasnika. Postoji mogućnost da će taj dio, u cjelini ili djelomično, biti financiran od strane jedinica lokalne samouprave.
VIDEO: Ministar Marić o fiskalnoj politici RH i putu prema euru