Tko će s kime i pod kojim uvjetima. Sve je izglednije da će to biti glavno pitanje nakon 5. srpnja s obzirom na to da ankete pokazuju kako apsolutnog pobjednika ovih izbora neće biti. Stranci koja uspije okupiti tanku većinu trebat će partneri kako bi složila Vladu, a na četiri ključna pitanja o procesu koji nas očekuje nakon izbora, odgovore daju naši stručni analitičari – Božo Skoko, Ankica Mamić, Dragan Bagić, Krešimir Macan i Damir Jugo.
Koliko će biti izazovno složiti Vladu nakon izbora te postoji li mogućnost da ćemo ići na još jedne izbore?
Skoko: Sve je izglednije da će to biti mukotrpan proces, a ne bih isključio ni mogućnost da dobijemo kratkotrajnu, možda čak i manjinsku Vladu, ili čak da idemo na nove izbore. S jedne strane, velika su očekivanja od nove Vlade u pogledu suočavanja s posljedicama krize uzrokovane pandemijom, provedbe reformi, jačanja gospodarstva, obnove Zagreba i slično. A da bi to doista mogla, Vlada mora biti stabilna i imati komotnu većinu u Saboru. Može li se vjerovati anketama, i HDZ i SDP bit će daleko od toga pa će biti nužni razgovori, pregovori i slaganja većine... Sve bi to moglo podsjetiti na izbore 2015., iznenadni uspjeh Mosta i mukotrpne pregovore s HDZ-om i SDP-om.
Mamić: Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će biti izrazito izazovno složiti Vladu. Jasnog pobjednika neće biti, a teško će se uopće utvrditi tko je izborni pobjednik. Zaista je teško reći tko će s kime, no treba imati na umu da je vlast najbolje ljepilo!
Bagić: Prema tome kako stvari sada stoje, sastavljanje Vlade neće biti jednostavno, ali nove izbore ne očekujem. No činjenica je da nas, ne bude li bilo iznenađenja na izborima, očekuju dugi i mukotrpni pregovori.
Macan: Jako je neizvjesno kako će se mandati rasporediti, a u konačnici sve ovisi o tome. Restart koaliciji je cilj dobiti 67 mandata te računa na osam manjinaca. S druge strane, HDZ-u je cilj dobiti barem 62 mandata, što će uz Škoru i Most biti teško. Naravno, oni računaju i na mandate iz dijaspore. Restart će, pak, biti u nepovoljnoj poziciji ako mu male stranke uzmu glasove.
Jugo: Iako je nemoguće prognozirati točan broj mandata, može se već sada vidjeti da nas čekaju jako teški pregovori nakon izbora. Bliži vlasti bit će relativni pobjednik izbora koji će prvi krenuti u pregovore, ali sve je jako neizvjesno.
Tko trenutačno ima veći koalicijski potencijal - SDP ili HDZ?
Skoko: Na prvi pogled se čini da HDZ ima veći koalicijski potencijal, što je i dosad pokazao koaliranjem s HNS-om, manjincima, neformalnom koalicijom sa Strankom rada i solidarnosti Milana Bandića te zbog činjenice da dvije ozbiljne grupacije – Domovinski pokret i Most – pripadaju desnici, odnosno desnom centru, a Stranka s imenom i prezimenom pokriva i lijevi i desni centar. Međutim, kad znamo da su u obje spomenute grupacije na važnim pozicijama bivši HDZ-ovi partneri, s kojima je ta stranka u prilično zategnutim odnosima, sigurno je da pregovori neće biti lagani bez obzira na slične vrijednosti koje dijele. Zato ne treba zanemariti SDP-ov koalicijski potencijal.
Mamić: Smatram da Most ovaj put sigurno neće s HDZ-om. Oni su veći kritičari i veća oporba trenutačnoj Vladi nego SDP koji pak sigurno neće sa Škorom jer su svjetonazorski predaleko. Pretpostavimo li da bi Škoro mogao s HDZ-om, onda je ipak tu veći potencijal, no to je vrlo upitno. Nisam sigurna da će se uspjeti postići dogovor jer bi Škoro možda i mogao s HDZ-om, ali je prevelik njegov osobni animozitet s Plenkovićem kojeg ne želi za premijera.
Bagić: Smatram da HDZ ima veći koalicijski potencijal jer on može koalirati s desnima od sebe, s nekim centristima, a na raspolaganju su mu i zastupnici manjina. S druge strane, malo je stranaka koje su ljevije od SDP-a, a koje će ući u Sabor te možda mogu računati na nekoliko zastupnika koji su malo desniji od njih. Eventualno bi Most mogao podržati manjinsku Vladu SDP-a bez participacije u vlasti.
Macan: HDZ je ipak u blagoj prednosti jer će se lakše dogovoriti s Domovinskim pokretom.
Jugo: To je zapravo teško reći iako se kao odgovor prvo nameće HDZ, jer SDP na izbore izlazi s koalicijom koja je već dosta široka. No pitanje je što će odlučiti Most koji je već više puta naglašavao da neće ni s HDZ-om ni sa SDP-om. To njegove birače stavlja u nezavidan položaj, a cilj neke stranke ne bi trebao biti da četiri godine sjedi u oporbi.
Kolike su šanse da Domovinski pokret koalira sa SDP-om ili s HDZ-om?
Skoko: Ne bih isključio ni jednu ni drugu mogućnost. Domovinski pokret će sigurno biti važna karika u sastavljanju nove većine. S HDZ-om ga vežu slične vrijednosti i ideologije te slično biračko tijelo, ali ima puno međusobnih osobnih animoziteta. SDP-u bi u krajnjoj liniji čak odgovarao takav koalicijski partner da pokaže širinu i nacionalnu notu, a imajući u vidu i želju za povratkom na vlast, sigurno bi više ponudio za takav brak. Međutim, pitanje je u kojoj mjeri Škori odgovara da bude “zaslužan” za preuzimanje cjelokupne vlasti u zemlji od strane ljevice. S druge strane, bude li Škoro tražio previše i ne postigne li se koalicija, mogući su novi izbori.
Mamić: Škoro će jako teško i s jednima i s drugima. Za koaliciju sa SDP-om nema šanse, a s HDZ-om će maksimizirati svoje zahtjeve, koje Plenković ne bi smio prihvatiti želi li zadržati dostojanstvo stranke. Karamarko je tu pogrešku napravio s Mostom i to za njega nije dobro prošlo.
Bagić: Mislim da nema šanse da Domovinski pokret koalira sa SDP-om. Sam Škoro bi još i mogao, ali njegovi partneri poput Hrasta i Hasanbegovića nikako. Ako bi pak HDZ i Škoro išli u sastavljanje Vlade, tu očekujem jako duge pregovore s puno natezanja.
Macan: Postigne li Škoro jak rezultat, mislim da će se on i Plenković uspjeti dogovoriti. Nikome nije u cilju četiri godine sjediti u oporbi. No u tom slučaju sigurno s HDZ-om više neće biti neki manjinci poput SDSS-a. S druge strane, bilo bi jako neobično da Škoro ide sa SDP-om, no ni to ne bih isključio. Ako je sada HNS išao s HDZ-om, onda je sve moguće.
Jugo: Škoro je svakako kompatibilniji s HDZ-om, no treba podsjetiti da je Domovinski pokret opcija koja ne postoji dugo i mnogima se u toj situaciji dogodilo da su se rasuli nakon izbora, i to baš zato što se nisu mogli zajedno odlučiti kamo će i s kime. Smatram da bi oni u takvoj situaciji teško ostali jedinstveni.
Ima li još koja stranka šanse za ulazak u Sabor?
Skoko: Iako je tek nekoliko opcija uspjelo od sebe stvoriti novi brend na političkom tržištu, postoji šansa da bude više manjih opcija koje bi mogle participirati u Saboru, zahvaljujući prepoznatljivost pojedinaca na njihovim listama i popularnosti u određenim sredinama. Dakle, u igri su Stranka s imenom i prezimenom, Možemo!, Bandićeva stranka, Demokrati Miranda Mrsića, Pametno... Ne zaboravimo da je neodlučnih još oko 15 posto i moguća su i iznenađenja.
Mamić: Ima nekoliko regionalnih stranaka koje nisu išle na izbore sa SDPom, a tu je i platforma Možemo! koja se fantastično pozicionirala kao oporba u Zagrebu i u tim će izbornim jedinicama sigurno dobiti mandat. Oni tamo uzimaju glasove Restart koaliciji i svakako bi mogli biti iznenađenje izbora. Za stranke Pametno i Fokus nisam baš sigurna, a mislim da Stranka s imenom i prezimenom neće ući u Sabor.
Bagić: Možemo! ima šanse u zagrebačkim izbornim jedinicama i možda bi mandat mogla dobiti Stranka s imenom i prezimenom, no ne očekujem da će se probiti Fokus i Pametno. Ovi izbori su specifični zato što je dosad na izborima propadalo puno desnih glasova, a ovo su prvi izbori kada se to neće dogoditi. S druge strane, moglo bi propasti puno centrističkih glasova, što dosad nije bio slučaj.
Macan: Mislim da bi se mogli istaknuti i Pametno i Fokus te Stranka s imenom i prezimenom.
Jugo: Prije smo imali situacije da je u Sabor ušlo više stranaka s manje zastupnika, a mislim da je sada situacija obrnuta te da će u Sabor ući manje stranaka, ali s više zastupnika. Stoga smatram da će jako malo stranaka izboriti mandat.
Dogovorit će se dvije bratske stranke potekle iz Komunističke partije ..a hrvatske opcije će ostati kratkih rukava