DALEKO JOŠ OD TE FAZE

Stručnjaci i liječnici: Nema govora da COVID tretiramo kao gripu dok vlada ovaj pomor!

Koronavirus
Foto: Emica Elveđi/PIXSELL
1/3
13.01.2022.
u 08:44

Inicijativa Španjolske, koja ima znatno nižu stopu smrtnosti od COVID-19 pa zagovara prijelaz na ograničeni nadzor pandemije, za Hrvatsku je još uvijek misaona imenica zbog niske cijepljenosti

Inicijativa da se COVID-19 počne tretirati kao gripa, odnosno da s ovim koronavirusom počnemo živjeti kao s drugim redovnim bolestima, koju španjolski premijer ovih dana predlaže za raspravu europskim kolegama, može se realizirati u uvjetima visoke cijepljenosti stanovništva i jako niske stope širenja zaraze, no, nažalost, od toga smo još jako daleko.

U Hrvatskoj pogotovo, jer u usporedbi s drugim europskim zemljama pri dnu smo ljestvice s jedva 56% ukupno cijepljenog stanovništva, a pri vrhu prema stopi smrtnosti, koja iznosi 3193 na milijun stanovnika. Stručnjaci se slažu: pandemija će jednom završiti, ali stanje je daleko od endemske bolesti koja nosi stabilno nisku razinu zaraze bez skokova i koju je moguće kontrolirati.

Kad pritisak popusti

– Tamo gdje je stanovništvo dobro procijepljeno, to bi došlo u obzir, ali u nas je još uvijek pomor – zavapio je prof. Ivo Ivić, legendarni šef splitske infektologije.

– Mislim da bi se za to stvorili uvjeti kad bismo se približili 90% cijepljenosti cijele populacije, ne samo starijih. A u Splitu, u kojem nije ni 50% starijih cijepljeno, koja endemska bolest?! COVID nas kosi! To je za Dansku, za one koji su većinom cijepljeni pa malo njih može dobiti težak oblik bolesti i to onda bolnice mogu opskrbiti, a druge bi se ljude u tom slučaju moglo pustiti da malo žive. Ovoliko bolesnih bolnice ne mogu zbrinuti – kaže dr. Ivić i predviđa da će tako biti i do veljače, ožujka. U sezoni gripe, kaže, bolnice bi se napunile, ali to bi trajalo mjesec dana i stanje bi se vratilo na redovno. Sada intenzitet traje neprekidno tri mjeseca, zbog čega duge djelatnosti moraju zaustaviti i nema naznaka da to ide kraju.

– Oni koji se nisu cijepili ugrozili su sustav. COVID je smrtonosna bolest i oni koji se nisu cijepili imaju dobre izglede da umru. Opasno je i za imunokompromitirane kojima ni cijepljenje ne može pružiti zaštitu ili ako su jako stari i imaju višestruke komorbiditete. Ja nisam vidio mladog čovjeka koji je cijepljen a da je došao s teškom slikom COVID-19, ali necijepljenih mladih od 45, 55 koji dišu “na škrge” i trebaju respirator, takvih sam malo previše vidio. Još više starijih – govori dr. Ivić. Visoku stopu smrtnosti imamo zbog enormno brzog širenja zaraze, nepridržavanja mjera i necijepljenih, ističe, a to su ujedno i razlozi zašto se još ne može razmišljati o tretiranju ovog koronavirusa kao što tretiramo gripu.

– To je moguće kad i ako pritisak respiratorno ugroženih pacijenata koji boluju od COVID-19 na zdravstveni sustav bude usporediv s onim u slučaju gripe – mišljenja je dr. Krešimir Luetić, čelnik Hrvatske liječničke komore.

Španjolska i neke druge zapadnoeuropske zemlje već neko vrijeme imaju manju stopu smrtnosti, a znatno veću cijepljenost pa zato i razmišljaju u tom smjeru. Međutim, koliko je izgledno da samo pojedine zemlje prijeđu s univerzalnog na ograničeni nadzor pandemijskog koronavirusa, prestanu brojiti zaražene i testirati sve sa simptomima?

– To bi bila ludost, parcijalni pristup potpuno je pogrešan. Svjetska zdravstvena organizacija trebala bi biti meritorna za pandemiju. Sve se ovo i događa zbog izrazito neravnopravne raspodjele cjepiva u svijetu, jedni se cijepe četvrtom dozom, a kod drugih više od 70% populacije nije primilo ni prvu dozu. Ne čudi stoga da je omikron došao iz Afrike. Dok god ne bude donekle ravnomjernija distribucija cjepiva, omogućit ćemo virusu da mutira i da dođe neka nova varijanta – kaže čelnik Hrvatskog epidemiološkog društva dr. Miroslav Venus. Za slabo cijepljenu Hrvatsku s uzlaznom putanjom zaraze ovakva su razmišljanja preopasna igra.

– Nismo u poziciji da o tome razmišljamo. U nekoj perspektivi da, jer svaka pandemija mora završiti, a još budemo li imali dvokomponentno cjepivo protiv gripe i korone, koje bi se aktualiziralo s predominantnim sojem za pojedinu sezonu... No zasad je to misaona imenica – zaključuje dr. Venus.

Brojke će rasti

Neprihvatljiva je to ideja i za pulmologa iz KBC-a Zagreb dr. Sašu Sriću.

– Brojke će još rasti jer nismo još ni približno na vrhuncu vala. Broj kontakata i zaraženih treba nastaviti pratiti i COVID nikako ne možemo tretirati kao gripu. I da je cijepljenost puno veća, to je apsolutno nedopustivo jer, s obzirom na još prilično jaku antivaksersku klimu, kolektivni imunitet teško ćemo postići. To će biti moguće kad brojevi zaraženih drastično padnu i brojke zaraženih i umrlih budu jako male i pod uvjetom da se ne pojavi novi zarazniji soj – smatra Srića.

VIDEO Potvrđen prvi slučaj flurone u Hrvatskoj: Osoba zaražena gripom i koronom u isto vrijeme

Komentara 43

CO
cod
09:19 13.01.2022.

Sjeverna njemačka pokrajina Bremen ima daleko najveću stopu procijepljenosti protiv COVID-19. Ujedno, to je najteže pogođena njemačka pokrajina koronavirusom. Stručnjaci kažu da bi skok u Bremenu mogao nagovijestiti kuda ide Njemačka idućih dana.

MP
marinko.przolica
09:18 13.01.2022.

Neki dan CDC izjavio da je preko 75% "umrlih od covida" imalo 4 ili više komorbiditeta... Polako otvaraju ono pitanje: umrli od covida ili s covidom?

MP
marinko.przolica
09:14 13.01.2022.

Ajde se malo educirajte. Jučer je objavljena studija o delti i omicronu u Kaliforniji. Izradio Berkley a financirao CDC. Veliki uzorak: oko 70.000. Omicron višestruko blaži od delte. Izaziva 3.6 puta manje hospitalizacije, 13 puta manje intenzivne, višestruko manje respiratora (delta 0.7 na 1000 omicron 0), 12 puta manje umrlih. Zanimljiv je podatak o broju hospitalizacija na 1000 zaraženih i cjepnom statusu: necjepljeni 3.1, jedna doza 2.8, dvije doze 3.4, tri doze 4.8 hospitaliziranih. Sami tumačite učinak cjepiva... Objavljena hrpa podataka te ćemo ovih dana sigurno vidjeti normativnu usporedbu omicrona i gripe... Odnosno vidjet će oni koji žele biti informirani. Oni koji ne žele će slušati naše stručnjake...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije