Nakon više dojava građana došla je i službena potvrda, u moru kod Korčule nalazi se najmanje pet jedinki ulješura, kitova koji su u ovom dijelu Jadrana iznimno rijetki, jer inače žive na dubinama od oko jednog kilometra, dojavili su iz Plavog instituta uz napomenu građanima i turistima da životinjama ne prilaze i ne uznemiruju ih.
Ulješure obitavaju na velikoj dubini, a brojnost im nije velika, stoga opažanja ulješura u Jadranu nisu česta. Rijetku, ali redovitu prisutnost ulješura u Jadranu bilježimo samo s pomoću uređaja za snimanje zvuka u dubokom južnom dijelu Jadranskog mora i u blizini Otrantskih vrata. Nažalost, u većini slučajeva posjet ulješura srednjem i sjevernom Jadranu završavao je nasukavanjem i ugibanjem jedinki iz opaženih skupina, uglavnom s talijanske strane Jadranskog mora. Zbog toga je potrebno na svaki način osigurati praćenje ove skupine kako bi se utvrdio smjer kretanja te kako bismo na vrijeme mogli poduzeti aktivnosti spašavanja, ističu iz Plavog svijeta.
Upravo zahvaljujući praćenju njihova kretanja u Hrvatskoj, a na temelju dojava građana i objava u medijima, u rujnu 2014. godine Plavi svijet uspio je upozoriti kolege iz Italije na mogućnost pojavljivanja skupine u talijanskim vodama. Rezultat je bila pravovremena reakcija Grupe za hitne intervencije u Italiji i četiri od sedam jedinki uspješno je vraćeno u more.
Posljednje opažanje ulješura u Jadranu bilo je u blizini Rovinja u kolovozu 2016. kada su tri odrasle jedinke boravile u ovom području tijekom nekoliko dana. Zahvaljujući fotografijama građana, jednu od tri tada opažene životinje identificirali su kolege koji se bave istraživanjem tih kitova u katalozima u Grčkoj i Italiji, potvrđujući kako se ove životinje koriste cijelim Sredozemnim morem kao svojim domom.
Institutu Plavi svijet cilj je omogućiti siguran izlazak ove skupine ulješura iz Jadrana te mole građane da hitno dojave svoja opažanja kako bi mogli pratiti njihovo kretanje te po potrebi poduzeti potrebne akcije. U slučaju opažanja pokušajte fotografirati i/ili snimiti životinje te zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Informacije o ulješurama (po mogućnosti čim ih opazite!) dojavite na brojeve telefona Instituta Plavi svijet 051 604666 ili 091 4637424, email info@plavi-svijet.org ili putem aplikacije za mobilne uređaje Marine Ranger koju možete preuzeti sa stranice www.marine-ranger.org
Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude bezopasne ako im se ne približavaju. S obzirom na to da su životinje vjerojatno iscrpljene, dezorijentirane i uznemirene jer se nalaze u nepoznatom okruženju, iz Instituta apeliraju na ljude da im se ne približavaju kako svojim djelovanjem ne bi prouzročili njihovo slučajno nasukavanje i ugibanje
Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim na polarnim područjima, a preferiraju područja kontinentalnog slaza. Hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love u dubinama na više od 1000 metara, stoga je boravak u Jadranu ne samo neobičan već i opasan za njih zbog mogućnosti nasukavanja.
Boja im je sivo-crna ili smeđa, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti više od 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i više od 60 godina, a spolnu zrelost dostižu s 8 do 12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5 do 15 životinja, u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami. Za razliku od oceanskih, u skupinama ulješura u Sredozemnom moru često se mogu vidjeti i mužjaci, što ukazuje na društvenu strukturu koja se razlikuje od ostalih. Populacija ulješura koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku, što upućuje na izolaciju.
POVEZANI ČLANCI:
Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u (ilegalne) ribarske mreže te zbog sudara s brodovima, a smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem – seizmička istraživanja te sonar niske frekvencije kojim se koristi vojska – koji mogu prouzročiti smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje velikim brodskim prometom te onečišćenje plastičnim otpadom koji životinje gutaju zamjenjujući ga za plijen dodatno negativno utječe na njih.
Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu (kontinentalni slaz, podmorski kanjoni). Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana jest kod Helenskog jarka, morske depresije dubine i više od 4000 metara između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču. Ulješure u Sredozemnom moru poduzimaju opsežne migracije unutar cijelog bazena što je potvrđeno praćenjem s pomoću fotoidentifikacije. Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je ugrožena prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).
zabranili smo joj nastup na Barbarincu... no jelena krlješura je doplivala... nekoć poznata i kao spermokit.