Borba za interese određenih grupacija, povećanje stupnja demokracije u
Hrvatskoj ili borba za regiju iz koje dolaze, neki su od razloga zašto
su se na izborima kandidirali nezavisni kandidati. Među 16 prijavljenih
nezavisnih lista, znatno manje od 50, koliko je bilo na prošlim
izborima, novi saborski mandat pokušat će izboriti bivši pravaš Tonči
Tadić, čiju nezavisnu listu podupire 20-ak manjih dalmatinskih stranaka
i udruga te sadašnji nezavisni zastupnici Slaven Letica i Ivo Lončar.
Povratak u klupe
Povratak u saborske klupe pokušat će izboriti i kontroverzni nekadašnji
HDZ-ov zastupnik Drago Krpina, koji se posljednjih godina bavio
književnošću. Tu je i pomalo zaboravljeni vođa Zajednice udruga seljaka
Slavonije i Baranje Antun Laslo te dugogodišnji novinar i voditelj
Branko Vukšić.
Nekadašnji "dečko s Trešnjevke", Boris Mikšić, kandidirao se u 4.
izbornoj jedinici, želeći, kako je sam rekao, kapitalizirati na gradnji
tvornice. Među nezavisnim kandidatima kojima analitičari daju najviše
izgleda za ulazak u Sabor jest Tonči Tadić. Osim toga što je tijekom
svoje političke karijere postao prepoznatljiv širokoj javnosti, njegovu
listu podupire jaka skupina manjih stranaka i udruga koje su na
posljednjim lokalnim izborima u Splitu osvojile 27 posto glasova.
Na toj podršci Tadić i temelji optimizam da će i sljedeće četiri godine
provesti u poznatom prostoru na Markovu trgu. Zalagat će se za
metropolizaciju Splita i regionalni razvoj Dalmacije te nastaviti
forsirati dosadašnje teme poput ZERP-a, problema ribara i odlaganja
otpada. Da bi se u Saboru mogao zalagati za te ciljeve bez pritisaka,
nakon izbora se neće prikloniti nijednoj većoj političkoj opciji.
- Ne želimo biti upleteni u stranačke ratove ni u sastavljanje vlade,
jer bi se time izgubio smisao ovakvog kandidiranja kaže Tadić.
Kampanju je već počeo na internetskoj stranici www.toncitadic.com. Smatra da je
na ovim izborima manje nezavisnih lista nego na prošlima zato što se
takve liste na državnoj razini često ismijavaju zbog slabih šansi. Sve
napore kako bi i sljedeće četiri godine sjedio u saborskim klupama u
predizbornoj će kampanji poduzeti i Slaven Letica. I on je aktivan na
internetu, kao i još neki kandidati, a na svojoj stranici ima i rubriku
za komentare, preko koje "opipava puls" svojih birača.
Čuvari demokracije
On će se, pak, zalagati za kvalitetniji rad Sabora u donošenju zakona,
a naglašava da su nezavisni zastupnici važni za očuvanje demokracije
jer služe kao neka vrsta korektiva velikim strankama.
Program sam objavio na internetskoj stranici, a ukratko se
sastoji od toga što sam napravio u protekle četiri godine i što ću
napraviti u sljedeće četiri kao zastupnik kaže Letica. Smatra da
je na ovim izborima manje nezavisnih zato što velike stranke "kupuju i
prisvajaju" udruge i poznate osobe koje bi se mogle kandidirati.
Prvi deklarirani gay kandidat
Ovi će izbori svakako ući u povijest, ako ni po čemu drugome, a ono po tome što se na njima prvi put kandidirala osoba koja se javno deklarirala kao homoseksualac. Riječ je o Vinku Kaliniću, bivšem dopredsjedniku udruge Drugi korak, koji je zamrznuo funkciju u udruzi, a natječe se u 3. izbornoj jedinici kao nositelj liste Hrvatskog zbora.
Mirovali od prošlih izbora
Na listama su mjesta našli i neki kandidati s predsjedničkih izbora prije tri godine, koji su u međuvremenu politički mirovali ili jako rijetko istupali. Tako su se kandidirali u javnosti već zaboravljeni Miroslav Rajh, Stjepan Gnječ i Mladen Kešer Keš. Listu je predao i Boris Mikšić, koji je u posljednje tri godine, za razliku od njih, bio politički aktivan.
