- Ako se nastavi kako je krenulo, mnoga naša sela, pa i cijele općine, prepolovit će se po broju stanovnika - kaže Ivan Pal, zamjenik koprivničko-križevačkog župana. Jer, prema statističkim podacima, u 12 općina i tri grada smanjen je broj stanovnika za 4,2 posto - 600 ih godišnje više umre nego što se rodi.
U poticaju dio spasa
Tako je prirodni priraštaj 2008. pao za 4,5 posto. Najizraženije pad bio je u drnjanskoj općini, s 15,3 posto, potom u Peterencu (11,6), Novom Virju (11,3), a iznad 10 posto zabilježili su i Koprivnički Bregi, Gola, Molve te Koprivnica. Upravo je zato, smatra Pal, krajnje vrijeme da se nešto poduzme, posebice zato što "bijela kuga" kod nas nije od jučer. Stoga pozdravlja nastojanja pojedinih općina da povećaju prirodni priraštaj svog stanovništva novčanim poticajima. Takvim je mjerama već pribjeglo više od pola općina te ovdašnji gradovi, a najdalje su otišli u Kalinovcu i Molvama. Kalinovčani roditeljima po svakom novorođenom djetetu isplaćuju 25.000 kuna, a Molvarci ih nagrađuju sa 5000, a isti iznos dobivaju i za svako ranije rođeno dijete. Ta pomoć ovisi o materijalnom stanju općine, pa neke nisu u stanju za te namjene izdvojiti ni kune.
Država mora učiniti svoje
Zamjenik župana smatra da je potrebna jedinstvena strategija poticanja prirodnog priraštaja, što ipak nisu samo "rođendanske" naknade, već prvenstveno kvalitetniji uvjeti za podizanje djece, od vrtića, škola, zdravstvene zaštite i sličnog. Jasno, kaže, to ni u kom slučaju nije u nadležnosti samo lokalne samouprave već bi trebalo prerasti u nacionalni program, jer "bijela kuga" kosi sve.
- Samo poticaji neće riješiti odumiranje sela, pa i osipanje gradova. Rješenje mogu donijeti kvalitetniji uvjeti života koji će mlade zadržati u rodnim im sredinama, a tu država mora učiniti svoje - zaključuje Pal.
Statistika
U Koprivničko-križevačkoj županiji ne samo što je osjetno narušen prirodni priraštaj stanovništva, već ono postaje i sve starije. Tako se, primjerice, prema izvješću Županijskog zavoda za javno zdravstvo, kod posljednjeg popisa stanovništva 2001. godine pokazalo da od ukupnog broja stanovnika (124.467) 17 posto otpada na dob iznad 65 godina, a isto toliko i na mlađe od 14.
Međutim, dok je broj starijih u odnosu na prethodni popis stanovništva povećan za tri posto, spomenuta mlađa dobna populacija je smanjena za dva posto, što govori da ova županija postaje sve starija.
