Sezonski su poslovi spasili hrvatsko tržište rada! Od proljeća do kasne jeseni sezona je donijela privremeni kruh za približno 33 tisuće nezaposlenih radnika. Za razliku od ukupnog tržišta koje karakteriziraju otkazi i pad zaposlenosti, podaci pokazuju da je broj zaposlenih na sezonskim poslovima čak 17 posto veći nego lani.
Jesensko razočaranje
Uz 4400 nezaposlenih koji su kruh našli na sezonskim poslovima u Njemačkoj, na domaćem se tržištu zaposlilo 28 tisuća radnika iz evidencije nezaposlenih. To je i pomoglo da se rekordan broj nezaposlenih iz ožujka ove godine spusti sa 318 tisuća na 282 tisuće. Na žalost, s kolovozom će stati i taj pozitivni slijed, jer dolazi razdoblje novih razočaranja, prestanka zaposlenja i povratka na staro.
Ekonomisti očekuju brzi povratak registrirane nezaposlenosti na dramatične razine od 300 tisuća, što zacijelo očekuje i hrvatska vlada koja je rebalansom povećala budžet za nezaposlene kako bi ljudima koji ostaju bez posla osigurala isplatu novčane naknade.
Kontinentalni dijelovi Hrvatske glavni su rezervoar za sezonsku radnu snagu u turizmu, pa su tako područni uredi nezaposlenih iz Slavonije i središnje Hrvatske na Jadran uputili oko 8 tisuća osoba iz svoje evidenciji, uglavnom žena. Desetak tisuća nezaposlenih privremeni je kruh našlo i u drugim granama, najviše u poljoprivredi – oko 2000. Pojedini se vlasnici poljoprivrednih imanja, međutim, žale da ni za 150 kuna dnevnice ne mogu naći radnike za rad u polju, međutim na burzi odgovaraju da su u mogućnosti pozitivno odgovoriti na svaki zahtjev poslodavca koji ispunjava svoje zakonske obveze prema radnicima. Sezonski radnici moraju biti prijavljeni kao i svi drugi te im poslodavci moraju platiti staž i osiguranje.
Iako su poslovi u poljoprivredi među rijetkima koji trebaju više sezonaca u jesen, mnoga su poljoprivredna gospodarstva u krizi i recesiji bila prisiljena smanjiti proizvodne površine i za 40 posto, a time i potražnju za sezoncima, ponegdje i za trećinu. Radne im snage stoga, ako su voljni “zasukati rukave”, ne nedostaje.
Devet mjeseci posla
Ni u Agrokorovim poljoprivrednim tvrtkama poput PIK-a Vinkovci ni u Aratoru iz Lovasa nemaju problema s traženjem sezonaca koji kod njih ostvaruju gotovo sva prava kao i stalno zaposleni radnici. Adam Rendulić, direktor Aratora, kazao je kako 40 od 82 radnika na 1200 hektara poljoprivrednih kultura te farmi sa 400 muznih krava zapošljavaju sezonski.
Rade devet mjeseci u godini, pri čemu im se plaća radni staž, socijalno i druga davanja, a tri su zimska mjeseca, kad je manje posla, na burzi. Prije im se, doznajemo, često događalo da ne mogu naći dovoljno sezonaca, no uz povećanu nezaposlenost i recesiju, Hrvati očito manje biraju – a i nemaju puno izbora.
Ni za 150 kn dnevnice ne mogu naći radnika za rad u polju
Na burzi upozoravaju da sezonski radnici moraju biti prijavljeni te da im poslodavci moraju platiti staž i osiguranje.
Komentara 64
pa zakaj bi išli radit kad tolko dobiju na zavodu za zapošljavanje i ne rade ništ.
Pa šta je 150 kn dnevo puno??? Mjesečno to je 3750 kn. I to je ovom novinaru puno???
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ni za 150 kn dnevnice ne mogu naći radnika za rad u polju, hvala bogu da Hrvati u današnje vrijeme nisu toliko blesavi i primitivni da rade za tako sitne novce najteže poslove. U Njemačkoj radnik zardi po satu to što se HrVATU nudi kao ponosna jakja DNEVNICA ! Sramota i to bi u EU !