Novi je Interliber pred vratima. Koronskih ograničenja više nema, a ulaz je i dalje besplatan. Na Velesajam stoga mogu pohrliti i školarci (u vremenima prije koronavirusa u Zagreb su stizali deseci autobusa s učenicima iz cijele Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine), knjižničari i knjigoljupci, kojih u Hrvatskoj, unatoč lošim statističkom podacima o čitanju, ima lijep broj. Na svoje će ove godine doći i ljubitelji Harryja Pottera, čije će novo hrvatsko izdanje, koje se dugo čekalo, premijerno biti predstavljeno upravo na najvećem hrvatskom sajmu knjiga. Zemlje u fokusu ovogodišnjeg sajma su Ukrajina i Srbija, ali u Zagrebu će se predstaviti i nakladnici iz drugih zemalja. Sajam će otvoriti zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je na čelo Velesajma postavio novu ravnateljicu. Lani je Tomašević nakon protokolarnog otvorenja iznenadio javnost jer je obilazeći štandove, kupovao knjige plaćajući ih iz vlastitog novčanika, što je scena koju se prije Tomaševića baš i nismo naviknuli gledati na Interliberu.
Hoće li njegov lanjski primjer ove godine slijediti i drugi političari koji će možda doći na otvorenje? Ili će šou ipak prepustiti gradonačelniku, čiji suradnici najavljuju da Grad Zagreb nije odustao od gradnje nove Gradske knjižnice na području Paromlina? Brojni su hrvatski nakladnici za Interliber pripremili doista brojne i atraktivne novitete. Na Interliber tako dolaze Goran Tribuson, Pavao Pavličić, Zoran Ferić, Vedrana Rudan, Veljko Barbieri, Kristina Gavran, Želimir Periš, Julijana Matanović, Đurđica Čilić, Sanja Pilić, Ivica Prtenjača, Jurica Pavičić... Da bi program Interlibera bio što šareniji i zabavniji, pobrinuli su se i Damir Urban i Vojko V, koji će upravo u Zagrebu predstaviti svoje slikovnice, Željko Bebek govorit će o autobiografiji koja je nastala iz pera Roberta Bubala, a posjetitelji Velesajma moći će kupiti i tek objavljenu autobiografiju Darija Srne napisanu uz pomoć sada već afirmirane književnice Milane Vlaović. Svoju će bogatu izdavačku djelatnost predstaviti i institucije poput Hrvatskog državnog arhiva, a među arhivskim izdanjima posebnu pozornost privlači knjiga portreta međuratnih upravitelja zagrebačke policije nazvana "Redarstveni bestijarij" Maria Stipančevića koja bi uz malo reklame mogla postati nakladnički hit.
Svoje mjesto u elitnom programu Premium s pravom je izborio i nakladnik i prevoditelj iz sada već kultne Mitopeje Vladimir Cvetković Sever. Zadužbina Petra Kočića tradicionalno će u petak upravo na Interliberu uručiti Kočićevo pero mostarskom književniku Alminu Kaplanu za proznu knjigu "Kućni ljudi" koju je objavio sarajevski Buybook jer Interliber je sajam koji se pomno prati i u regiji te svakako ima i regionalni karakter. Nakladnici za nove knjige obećavaju uobičajene popuste od dvadeset posto, a za one stare popusti se kreću i do devedeset posto. No, nije tu stvar samo u velikim popustima i pragmatičnom pražnjenju zaliha knjiga nego i u međusobnim kontaktima, druženjima, razmjeni informacija, upoznavanjima, poslovnim sastancima... Ali i u odavanju počasti knjizi, koja proteklih godina i u nas i u svijetu prolazi razne krize. Samo ove godine Europu i svijet snašlo je veliko poskupljenje papira (tvrdi se da je papir poskupio i do stotinjak posto), ali i njegovi povremeni manjkovi.
Prekinut je i uhodan put tiskanja knjiga hrvatskih nakladnika u ukrajinskim tiskarama. Poskupljenje svih ulaznih troškova u proizvodnji knjige (osim autorskih honorara) skupljima je učinilo i same knjige, što itekako osjećaju i krajnji kupci knjige. Stoga će svaki popust na Interliberu ove godine biti i više nego dobrodošao. A sve one koji neće moći fizički na Interliber i u Zagreb sajamski popusti ipak neće zaobići. Zajednica nakladnika i knjižara, na čijem je čelu Slavko Kozina, i ove je godine omogućila da se u stotinjak hrvatskih knjižara u sajamskom tjednu knjige mogu kupovati po istim popustima koji vrijede i u Novom Zagrebu pod više nego prikladnim motom Knjiga svima i svuda. A tu je i raskošan web dućan, s popisom svih noviteta koje nudi većina hrvatskih nakladnika i s pripadajućim popustima. Hrvatska nakladnička industrija, čini se, uspješno je prebrodila koronske i druge izazove. Oporavlja se i knjižarska branša jer broj knjižara više ne pada, nego raste, što znači da interesa za kupnju knjiga i dalje ima. Raste i broj književnih festivala, a oni uhodani posjetiteljima nude odlične programe. Već koji dan nakon Interlibera počinje Sajam knjige i autora u Puli, koji se vraća u impozantno zdanje bivšeg austrougarskog kasina te nudi doista reprezentativan, međunarodno relevantan program. U poplavi loših vijesti, Interliber bi kao i mnogo puta do sada mogao biti zraka optimizma.
