Rusija je već nekoliko mjeseci pod optužbama da specijalnim ratom, plasiranjem lažnih vijesti i hakerskim upadima pokušava utjecati na izbore u zemljama Zapada. Američka CIA objavila je nedavno kako su američki izbori bili “hakirani” u korist Trumpa, a njemački političari prilično nervozno u javnosti najavljuju kako će Moskva sve više utjecati na političku sliku u Njemačkoj kako se budu bližili izbori za Bundestag na jesen. I kancelarka Merkel, koja ulazi u utrku za četvrti mandat, krajem prošle godine ustvrdila je kako su cyber napadi i kampanja lažnih informacija u predizbornoj kampanji vrlo mogući.
Iznenađujući rezultati
Ipak, sve je to, prilično je izgledno, bilo puhanje na hladno. Njemačka obavještajna služba BND u proteklih je godinu dana, po nalogu same kancelarke, analizirala moguće rusko utjecanje na izbore i zaključila kako nema nikakvih dokaza da je Moskva na ijedan način bila upletena u specijalni rat protiv Njemačke ili pojedinih političara. Dokument na 50 stranica, označen državnom tajnom, objavio je jučer Süddeutsche Zeitung, a mediji kojima su puna usta ruskog utjecaja u Njemačkoj samo stidljivo prenijeli.
– BND je pokušao pronaći dokaze, ali nisu našli ništa. Istraga je provođena u posljednjih godinu dana, puno prije nego je CIA izašla s optužbama na račun Moskve i njena uplitanja u američke predsjedničke izbore. Htjeli smo naći bilo što da Rusiji pokažemo barem žuti karton, ali za tako nešto očito nema osnove. Nije čak ni čudno što nisu htjeli javno objaviti rezultate istrage koji su skupljeni u dokumentu od 50 stranica, vjerojatno se nije htjelo zatezati odnose s Moskvom – kaže jedan njemački sigurnosni ekspert koji je imao priliku vidjeti rezultate obavještajne obrade.
Iz dokumenta je jasno da BND ipak nije obustavio istragu, već se i dalje prilično detaljno obrađuju svi kanali kojima bi Rusija mogla utjecati na skore izbore u Njemačkoj. Pod prismotrom i analizom su ne samo mogući hakerski napadi na Njemačku i plasiranje lažnih vijesti već i legitimni i legalni ruski kanali i mediji poput RT-a na njemačkom jeziku ili njemačke stranice agencije Sputnik.
Naravno, ne treba sumnjati kako Rusija ima interesa u Njemačkoj i kako nastoji učvrstiti svoj položaj u toj zemlji, no očito to ne radi računalnim napadima, već na nešto drugačiji način – lobistima. Moskva je počela graditi svoju mrežu utjecajnih u njemačkom društvu pa je tako bivši kancelar Gerhard Schröder nakon napuštanja položaja imenovan članom uprave naftovoda Sjeverni tok te je prerastao u ruskog lobista u Berlinu. Inače, direktor Sjevernog toka je Matthias Waring, bivši oficir istočnonjemačke tajne službe Stasi koji je navodno svojedobno radio s Putinom u vrijeme dok je današnji ruski predsjednik vodio KGB u Dresdenu. Još jedan od bivših političara visokog profila je i bivši državni premijer Matthias Olatzek koji predsjeda Njemačko-ruskim forumom, lobističkom grupom koja je 2014. tražila da Zapad prizna rusku aneksiju Krima.
Berlin si oslobađa ruke
Utjecaj Rusije, unatoč svim lobistima, u njemačkom društvu bit će jak koliko to dopusti berlinski establišment. A upravo je objava ovog dokumenta vrlo izgledno jedan od prvih poteza koje Berlin radi na popravljanju ruskog imidža u Njemačkoj. Jer samo naivac može vjerovati da su novinari dokument BND-a dobili slučajno, bez miga i prešutnog odobrenja samog vrha države. A njegovom objavom postiže se vrlo konkretan cilj, Moskva se amnestira od svih optužbi u posljednjih godinu dana i ponovo stječe status ravnopravnog partnera u pregovorima o političkim i gospodarskim pitanjima.
S Trumpovim potezima i zaoštravanjem odnosa na relaciji SAD-EU Europska unija okreće se samostalnoj igri na svjetskoj političkoj sceni. A europski lider Njemačka objavom ovog dokumenta oslobađa si ruke za samostalno kreiranje politike prema Putinu kojega sve više Europljana pozitivno gleda kao protutežu Trumpu i njegovoj prilično agresivnoj politici. Zanimljivo, baš jučer njemačka kancelarka Merkel nazvala je Putina i razgovarali su o novoj inicijativi za trajni mir u Ukrajini.
