Eksperimentalni pristup ublažavanju globalnog siromaštva zaslužio je ove godine Nobela za ekonomiju! Nagrada ide u ruke Esther Duflo, drugoj ženi u povijesti koja je dobila Nobela na tom području, i njezinim suradnicima Abhijitu Banerjeeju Michaelu Kremeru.
Nobel za ekonomiju zapravo izvorno ne postoji, kao “pridruženu” kategoriju utemeljila ga je Švedska narodna banka (Sveriges Riksbank) 1968., ali novac se dodjeljuje iz Nobelove zaklade. Esther Duflo je upravo na prijenosu uživo novinarima odgovorila čime se njihov rad bavi.
– Osnova rada je pokušaj da se borba protiv siromaštva zasniva na znanstvenim činjenicama. Ljudi koji im pokušavaju pomoći zapravo ne adresiraju dobro svoju pomoć, ne pokušavaju razumjeti dubinu uzroka siromaštva – kaže ekonomistica, napominjući da im je cilj bio otkriti te uzroke i politike koje mogu pomoći da se siromaštvo smanji, ali i identificirati što zapravo ne pomaže.
– Nas troje prošli smo stotine istraživanja, zajedno s nevladinim organizacijama, kako bismo zajedno napravili svoju studiju. Nismo se bavili samo najsiromašnijima: i mnogi pojedinci u bogatim zemljama zabrinuti su zbog svoje pozicije u svijetu, smatraju da nemaju dignitet i mjesto koje zaslužuju. Pokušavamo se zauzeti i za ljude koji žive u bogatim zemljama koji nisu zapravo jako siromašni, ali isto imaju jako težak život, život s manje šansi – precizirala je znanstvenica.
Nije izostalo niti pitanje o tome kako se osjeća što je druga žena koja je dobila ovu nagradu.
– Nadam se da predstavljam sve žene u ekonomiji i da će ih to inspirirati da rade na sličnim istraživanjima – komentirala je E. Duflo koja još uvijek nema ideju što će učiniti s novčanim dijelom nagrade.
– Marie Curie je, kad je dobila Nobela, kupila gramofon. To je fantastično! Mislim da ćemo nas troje novac podijeliti, ali nemam nikakvu ideju što ćemo s njim – iskreno je rekla.
Nakon što je lani nagrada za ekonomiju otišla znanstvenicima koji se bave utjecajem ekonomije na klimu, Williamu Nordhausu s Yalea i Paulu Romeru s programa Stern School of Business na Sveučilištu New York, dileme o tome koji su najvažniji globalni gospodarski problemi nema: rastuća nejednakost i klimatska kriza zapravo su ono čime bi se znanstvenici, države i javnost trebali baviti više nego bilo čime drugim.
znači, pljačka se fondacija?! u švedskoj?!!! fondacija daje nagradu za nešto za što nije osnovana? to je ta pravna država, 'zapad', kojemu težimo? banka je ta koja to financira, ona koja je i tu nagradu osmislila, ona daje novac fondaciji koji se onda proslijedi 'nagrađenomu'!