Žena s područja Rijeke ostala je bez nekoliko tisuća kuna jer je svoje osobne podatke, na nagovor nepoznate osobe, upisala u obrazac na lažnoj web-stranici na koju je bla upućena od prevaranta. Riječ je o jednom od načina neovlaštenog prikupljanja informacija pod nazivom "phishing" (eng. fishing – pecanje). Ova je žena, a vjerojatno nije usamljeni slučaj, postala žrtvom računalne prijevare koja, objašnjavaju u policiji, kreće zasipanjem poruka u kojima se izabrane osobe nagovara na upisivanje podataka radi provjere. Phishingom se kradu različiti osobni podaci: korisnička imena i lozinke za pristup servisima kao što su web-mail, Facebook ili PayPal, a u opasnijem slučaju PIN-ovi kreditnih i debitnih kartica.
Tipičan phishing, upozoravaju iz policije, započinje porukom koja izgleda kao da je stigla od banke ili web-stranice čije usluge koristimo, u kojoj se objašnjava da je zbog sigurnosne provjere potrebno prijaviti se na njihovu web-stranicu i upisati svoje podatke. Stranica na koju ta poruka odvodi izgledom će imitirati servis koji osoba koristi, no upisani podaci završit će u rukama prevaranta. Popularnost phishinga kao metode prikupljanja povjerljivih osobnih podataka je, kažu u policiji, to što se prevaranti ne moraju truditi pronaći propuste u sigurnosnoj zaštiti vašeg računala – korisnik svojevoljno upisuje informacije.
Iz policije upozoravaju sve korisnike interneta da kada bankovnom karticom kupuju robu ili usluge na internetu obrate pozornost na početak adrese web-stranice. Kradljivci podataka bankovnih kartica s interneta nisu skloni stranicama koje funkcioniraju s https:// protokolom, jer takve stranice obično posjeduju certifikat o vlasniku, pa su i kupac i njegovi podaci sigurni od zlouporabe.
>> Oprez! Ne nasjedajte na ovakve e-mail poruke!
pušing