Na povijesnim izborima održanima tijekom vikenda, građani Čilea izabrali su 155 članova ustavotvorne skupštine koja će raditi na donošenju novog ustava, koji su građani zahtijevali nakon masovnih prosvjeda 2019. godine.
Neke od kontroverznijih ideja vezanih za novi ustav uključuju potencijalne promjene privatnog prava na zemljište i vodu, kao i promjene u zakonu o zapošljavanju, zdravstvu, školstvu...
Ustav ‘roditi’ u 9 mjeseci
Nakon 90 posto prebrojenih glasova, kandidati koje je podržala koalicija desnog centra predsjednika Sebastiána Piñere osvojili su samo petinu, dok su pretežito lijevi neovisni kandidati dobili više od 40 posto mjesta u skupštini.
Ustavotvorna skupština posebno je tijelo neovisno o parlamentu, a izabrano je da mijenja postojeći ili donosi novi ustav. Skupština će prvi put u povijesti Čilea u devet mjeseci imati priliku izraditi novi ustav u potpuno demokratskom procesu.
Novi ustav ujedno će biti i prvi ustav u svijetu koji će napisati jednak broj muškaraca i žena.
U Čileu je još uvijek na snazi tzv. Velika povelja iz 1980., koja je usvojena na vrhuncu vojne diktature Augusta Pinocheta. Velika povelja nije zajamčila odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i mirovine, što je produbilo nejednakosti u zemlji.
Predsjednik Piñere upozorio je da donošenje novog ustava može prouzročiti ekstremne promjene za koje neki strahuju da bi mogle ugroziti status Čilea kao jedne od najbogatijih i najstabilnijih demokracija Latinske Amerike.
Nakon masovnih prosvjeda koji su potresli zemlju krajem 2019., vlada je pristala na referendum o novom ustavu na kojem su građani potvrdili da ga treba donijeti upravo ustavotvorna skupština.
Za skupštinu se kandidiralo više od 1200 kandidata, uključujući glumce, pisce, političare, televizijske zvijezde i političke aktiviste. Među njima je velik broj neovisnih kandidata koji su osvojili najviše mjesta u skupštini. Novi ustav građani će morati potvrditi iduće godine na referendumu koji će biti obavezan za sve građane.
Iako je Čile posljednjih desetljeća izrastao u jednu od najjačih ekonomija Latinske Amerike (zajedno s Urugvajem), razlike između bogatog sloja društva i radničke klase još uvijek su velike. Pod desnom Piñerinom vladom jedan posto stanovništva posjeduje 33 posto nacionalnog bogatstva, što Čile čini jednom od najneravnopravnijih članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
– Čile hitno mora donijeti pravila koja će jednako obuhvatiti sve građane. To je ključno ako se želimo vratiti na put održivog razvoja. Ljudi znaju da promjena ustava nije dovoljna, ali znaju da je potrebno da zemlja ima institucije koje služe vremenu i novom društvu u kojem živimo – rekao je za Al Jazeeru djelatnik u kulturi Javier Parada.
Korona produbila podjele
Vladina popularnost još je više pala uslijed produbljivanja stope nejednakosti zbog nezaposlenosti povezane s pandemijom COVID-19.
Kroz povijest, ovakve skupštine su se sazivale u slučajevima kada je država tek osnovana, stekla nezavisnost ili je prošla kroz burne društvene promjene, odnosno revoluciju.
Najstariji pisani ustav na svijetu – onaj Sjedinjenih Američkih Država – potvrdila je upravo ustavotvorna skupština na Philadelphijskoj konvenciji 1787. godine, a među poznatijima su i njemački Weimarski ustav iz 1919. godine i Vidovdanski ustav Kraljevine SHS. Skupština se obično postavlja na kratki rok, odnosno raspušta se nakon ispunjenja svog primarnog cilja: donošenja novog ustava ili postavljanja novih organa vlasti.
Koktelima možete pojačati imunitet: Donosimo jednostavne recepte!
Ljevica i pravednost istoj rečenici! Koja farsa!!!