Domaći gosti nisu najbrojniji turisti na našem Jadranu, ali i dalje čine dobar dio jadranskog turističkog kolača. Od ukupno nešto više od 21,3 milijuna gostiju u prošloj godini, domaćih je bilo tri milijuna i oko 150.000 manje od najbrojnijih Nijemaca. Njemački gosti svoju prvu poziciju drže praktički u kontinuitetu, pa se tako u pretpandemijskoj 2019., recimo, u Hrvatskoj odmaralo ukupno 20,7 milijuna turista, od čega 2,4 milijuna naših građana, a njemačkih tri milijuna. Navike i želje jadranskih gostiju manje-više slične su bez obzira na to koje su nacionalnosti, a zahvaljujući istraživanju među petstotinjak ispitanika, koje je provela agencija Hendal za Beep Up konferenciju Putni kofer što se jučer i danas održava u Šibeniku, doznajemo kako putovanja ostaju visoko pri vrhu liste prioriteta naših građana.
Tijekom proteklih dvanaest mjeseci, kako je pokazala spomenuta anketa, 79 posto naših građana putovalo je nekamo za glavni godišnji odmor, a navlas toliko ih planira i u nadolazećem dvanaestomjesečnom razdoblju. Očekivano za zemlju koja ima jednu od najljepših obala na Mediteranu, prednost ima odmor na Jadranu. Pritom, gotovo 45 posto naših građana ima sreću da ne moraju platiti smještaj: 20 posto odsjeda u vlastitoj kući ili stanu za odmor, a 23 posto kod obitelji ili prijatelja. Od preostalih 55 posto koji plaćaju smještaj, 37 posto bira privatni smještaj, 16 posto hotele koji su mnogima prvi izbor zbog sadržaja za djecu, a samo dva posto neki od jadranskih kampova.
Otprilike tako će biti i ove godine. Cijene se pokazuje kao jedan od važnijih faktora, a da naše građane itekako pogađaju poskupljenja pokazuje i statistika. Iako njihov broj na Jadranu raste, lani su ostvarili 13,4 milijuna noćenja, a spomenute 2019. zamalo pola milijuna noćenja više iako ih je tada bilo šestotinjak tisuća manje nego lani. I tijekom 2025. mnogi će zbog jadranskih cijena na ljetovanju ostati kraće nego što bi željeli. Glavna svrha putovanja većini naših građana je odmor, ali rado bi konzumirali i dodatne sadržaje kad bi, kako je odgovorilo 45 posto ispitanika, bili besplatni. Zainteresirani su i za lokalnu gastronomiju, ali 54 posto kaže da ih od toga često odvraćaju visoke cijene. Slično je i s lokalnom ponudom svježeg voća, povrća... za koje 52 posto ispitanika kaže kako bi voljelo vidjeti niže cijene.
Kolika je cjenovna osjetljivost potvrđuje i činjenica da raste interes naših građana za odmorom izvan sezone, kad su cijene niže, a gužve i vrućine, kao dodatni bonus, manje. Većina tako ističe da im je na odmoru, uz stabilno toplo vrijeme, čist, uređen okoliš, blizinu mora, mir i lokalnu gastronomiju, ključan ugodan smještaj po razumnim cijenama. Naši ljudi koji svakako spadaju u odanije jadranske goste, uočavaju da su mjesta sve uređenija i da se infrastruktura unapređuje, da ima sve više sadržaja mimo kupanja i sunčanja, a manje-više se mire i s gužvama svjesni, kako odgovaraju, da je turizam važan za punjenje proračuna.
No, da mogu birati idealan odmor, bilo bi to manje mjesto bez gužvi, s pristupačnim restoranima lokalne hrane koji nude i dostavu, uslugom čuvanja djece na jedan dan tijekom odmora, koktelima po povoljnoj cijeni i sadržajima poput projekcija filmova na otvorenom, uprizorenja povijesnih igara i običaja i sl. Iako anketirani građani priznaju kako je jadranska ponuda iz sezone u sezonu bolja i raznolikija, mnogi imaju dojam da je sve teže naći nešto po mjeri svojih želja i novčanika.
– Nemamo ništa na moru i uglavnom odsjedamo u apartmanu. Naše je iskustvo da se privatni smještaj zadnjih godina raslojio na niže kvalitetne, gotovo bih rekla trećerazredne apartmane, i luksuz. Barem po cijeni. Ako je ona povoljna, gotovo sigurno je da se radi o lošem apartmanu s prastarim namještajem, lošoj lokaciji ili nešto treće. A ako je apartman bolji, cijena je odmah astronomska. Zadnje dvije godine nešto pristojno za supruga, mene i sina ne uspijevamo naći ispod sto eura na noć. Namučiš se da nađeš nešto koliko-toliko O.K., onda se veći dio dana skrivaš od vrućine i na kraju sve skupo platiš, tako da vjerujem kako nas more u špici neće vidjeti kad dijete prestane s nama ići na ljetovanje – kaže Zagrepčanka R. D. čija je obitelj negdašnji ljetni odmor od desetak dana na Jadranu već prepolovila, a u zamjenu počela istraživati – unutrašnjost zemlje.
Mi sami si radimo anti propagandu za naš turizam, dok konkurencija trlja ruke i takve članke objavljuje