Dvadesetak veleposlanika i konzula Republike Hrvatske prekoračilo je uobičajen mandat od četiri godine, a rekorderi su veleposlanici pri Svetoj Stolici i u Austriji koji su na dužnosti od 2004., dok je konzul u Hamburgu ušao u osmu godinu mandata.
Sastavili listu
Budući da ne postoji pravilnik o dužini mandata, u novom Zakonu o vanjskim poslovima, koji je u pripremi, bit će unesena odredba da mandat ne bi trebao trajati dulje od četiri godine.
Iako je najavljivano da će razgovori između Vlade i predsjednika države o rotaciji veleposlanika početi ovog ljeta, u Vladi još nema naznaka da se o tome razmišlja. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija potkraj godine sastavilo je listu kandidata koji zadovoljavaju uvjete te je poslali Vladi. Lista je prihvaćena, no u Vladi je ocijenjeno kako je kraj mandata Stjepana Mesića neprikladno vrijeme za nova imenovanja te su odlučili pričekati da novi predsjednik stupi na dužnost. U očekivanju signala iz Banskih dvora prošlog je tjedna predsjednik Ivo Josipović iznio inicijativu da veleposlanike ubuduće biraju javnim natječajem kako bi, objasnio je Josipović, mogli konkurirati svi stručni i kvalificirani kadrovi, a ne samo oni koje predloži politika. U diplomatskim krugovima i u izvorima bliskim Vladi ta je inicijativa izazvala negodovanje uz objašnjenje da takva praksa ne postoji nigdje u svijetu te napomenu kako bi to bilo "kao da predsjednik bira savjetnike javnim natječajem".
Pri kraju mandata
Od 20-ak hrvatskih veleposlanika iz Italije, Turske, Argentine, Kanade, Norveške..., kojima je istekao mandat, na dužnosti gotovo sigurno ostaje veleposlanik pri EU Branko Baričević. Naime, veleposlanički mandat može se produžiti zahtijevaju li to okolnosti, a u ovom trenu – kad su pregovori s EU u završnoj fazi – smatraju kontraproduktivnim u Bruxelles slati novog čovjeka. Iako je posljednja velika diplomatska rotacija bila 2005., neki veleposlanici – poput Emilija Marina, veleposlanika pri Svetoj Stolici te Zorana Jašića u Beču, dužnost obnašaju od 2004., dok je konzul u Njemačkoj Žarko Plevnik potkraj travnja ušao već u osmu godinu mandata. Predsjednik Josipović trebat će ovog ljeta imenovati i nasljednika Dražena Margete, koji uz Egipat pokriva još 12 zemalja, te Ivana Picukarića iz Južne Afrike, koji pokriva – što nerezidencijalno, što radno – još 16 zemlja. Napokon bi se trebala popuniti i mjesta u Rumunjskoj, ali i u Nizozemskoj te u hrvatskoj misiji pri UN-u.
25.06.2010. u 23:14h gmaz je napisao/la: Čemu oni uopće služe?? ============================================================= Trebali bi sluziti pri lobiranju nasih tvrtki da se probiju na trzista tih zemalja gdje su ti igraci predstavnici. I tu je solucija za Josipovica. Lijepo samo prati stoo su recimo ti pojedinci ucinili u vezi ovoga gore unazad godinu ili dvije unazad i ako trend ne ide gore ili stagnira jednostavno ih se mijenja.