Kriteriji prema kojima će se odobravati dopunski rad liječnika ubuduće bi trebali biti stroži, iščitava se iz drafta novog pravilnika koji se priprema u Ministarstvu zdravstva o kojem je govorila državna tajnica dr. Irena Hrstić na konferenciji poslodavaca u zdravstvu. Umjesto manje-više opisnih uvjeta kakvi su trenutačno propisani, planira se uvesti pet konkretnih mjerila prema kojima će ravnatelj odlučivati o traženju pojedinog liječnika da dodatno radi izvan bolnice. A odnosit će se na radno vrijeme, na radne obveze, na izvršenje, zatim mjerilo u odnosu na liste čekanja te mjerilo u odnosu na radno iskustvo.
Bolnički liječnici ne mogu u nekoj izvanbolničkoj ustanovi raditi tijekom svojeg radnog vremena kod matičnog poslodavca, kad prema rasporedu treba raditi u bolnici. Ne mogu raditi privatno u vrijeme svoje smjene, turnusa, dežurstva ili pripravnosti. To bi se trebalo podrazumijevati, uostalom, propisano je Zakonom o radu, ali činjenica da se takva samorazumljiva obveza unosi i u pravilnik dovoljno govori o tome koliko se poštuje u praksi.
Zanimljivo je da se razmišlja o izjavi o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, odnosno o suglasnosti za rad dulji od 48 sati tjedno, kao o uvjetu za dopunski rad. U draftu se ostavlja mogućnost iznimke "u slučaju više sile". Hoće li zaista suglasnost za prekovremeni rad postati uvjet za dopunski rad, vidjet će se u konačnom prijedlogu.
VEZANI ČLANCI:
Nadalje, za izdavanje dopusnice za dopunski rad gledat će se izvršenje pa će se provjeravati je li liječnik koji ju je zatražio u posljednja tri mjeseca, prije mjeseca u kojem je podnio zahtjev, ostvario najmanje prosječno izvršenje u matičnoj bolnici. Pri odluci će se uzeti u obzir kompleksnost izvršenih postupaka.
U zahtjevu odobrenja, osim djelatnosti, liječnik bi trebao navesti i opis poslova/postupaka koji će se obavljati u drugoj zdravstvenoj ustanovi kako bi se izvršenje tih istih poslova pratilo kod matičnog poslodavca.
Pri odobravanju dopunskog rada važan će faktor biti liste čekanja. Dopunski rad odobrit će se ako je lista čekanja odnosno vrijeme za ostvarivanje zdravstvene zaštite medicinski prihvatljivo, a to znači ako je postignuto smanjenje prosječnog čekanja na bolničke dijagnostičke postupke s prosječno 400 na prosječno 270 odnosno 146 dana.
Novi je cilj do 2028. godine vrijeme čekanja za sve dijagnostičke, ali i specijalističke postupke smanjiti za dodatnih 30%.
Da bi dobio dopusnicu, liječnik treba imati najmanje od tri do pet godina radnog staža u djelatnosti u kojoj traži odobrenje. Svaka tri mjeseca pratit će se izvršenje rada liječnika koji ima dopusnicu i njegovo odsustvo s posla (ne računajući ono opravdano poput bolovanja i sl.). Vodit će se računa i o broju izdanih dopusnica, kako po liječniku tako i po ustanovi. U dopunskom radu u privatnoj klinici neće se moći angažirati liječnik iz javnog zdravstva ako je ta privatna zdravstvena ustanova tu istu uslugu ugovorila s HZZO-om.
– Cilj je jasna i transparentna regulacija odnosa javnog i privatnog kako bi se pacijentu omogućilo pružanje kvalitetne i klinički pravodobne zdravstvene usluge, a zdravstvenom djelatniku dobra balansiranost uvjeta rada - kaže dr. Hrstić i napominje kako je pravilnik o mjerilima uvjeta za izdavanje suglasnost za rad u dopunskom radu samo jedan kotačić reforme hrvatskog zdravstva pa njegov učinak treba mjeriti u kontekstu svih reformskih aktivnosti.
>>FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će najpopularnije hrvatske destinacije izgledati za 100 godina. Plitvička jezera su nestvarna>>
Tko radi u državnoj zdravstvenoj ustanovi treba mu zabraniti rad u privatnoj ustanovi. Jedan od brojnih kriminalnih primjera u Čakovcu za vađenje zuba umnjaka treba čekati 6 mjeseci, a kod istog privatno može sutra za 150 eura, a to mii je obavio zubar u Murskom Središću za isu svotu sa odvijačem za 2 minute. A koliko takvih situacija ima koje su od životne važnosti.