ekskluzivno

Obama: NATO vidi Rusiju kao partnera, a ne kao protivnika

\'US President Barack Obama walks to Marine One prior to departure from the South Lawn of the White House in Washington, DC, November 18, 2010. Obama is traveling to attend the NATO Summit in Lisbon,
AFP/Pixsell
19.11.2010.
u 23:00

Predsjednik SAD-a Barack Obama piše u povodu summita NATO-a u Lisabonu, na kojem Republika Hrvatska prvi put sudjeluje kao punopravna članica.

Američki predsjednik Barack Obama ekskluzivno je za Večernji list napisao kolumnu u povodu summita NATO-a. Na tom summitu Hrvatska prvi put sudjeluje kao punopravna članica.

"Ponosan sam što sam kao predsjednik Europu posjetio već šesti put zahvaljujući ovotjednom summitu NATO-a i SAD-EU u Lisabonu. Taj posjet odražava trajnu istinu američke vanjske politike – naš odnos s našim europskim saveznicima i partnerima kamen temeljac je našeg angažmana u svijetu i katalizator globalne suradnje. Ni s jednom drugom regijom SAD nemaju tako blisku usklađenost vrijednosti, interesa, mogućnosti i ciljeva. Uz najveći gospodarski odnos na svijetu, trans-Atlantic Trade podržava milijune radnih mjesta u SAD-u i Europi te čini temelj naših napora za održavanje globalnog gospodarskog oporavka.

Najbliži partneri
Kao savez demokratskih naroda, NATO osigurava našu kolektivnu obranu i pomaže ojačati mlade demokracije. Europa i SAD rade zajedno kako bi se spriječilo širenje nuklearnog oružja, kako bismo promicali mir na Bliskom istoku i suočili se s klimatskim promjenama. I kako smo mogli vidjeti tijekom posljednjeg sigurnosnog upozorenja u Europi i spriječenog pokušaja aktiviranja eksploziva na transatlantskim teretnim letovima, mi svakodnevno usko surađujemo kako bi se spriječili teroristički napadi i kako bi naši građani bili sigurni. Jednostavno rečeno, mi smo jedni drugima najbliži partneri. Ni Europa ni SAD ne mogu se suočiti s izazovima našeg vremena jedno bez drugoga. Na taj način ovakvi su summiti prigoda da produbimo našu suradnju kako bi se osiguralo da NATO – najuspješniji savez u ljudskoj povijesti – ostane mjerodavan u ovom stoljeću kao što je bio i u prošlom. To je razlog što imamo tako opsežan dnevni red u Lisabonu.

Prvo, što se tiče Afganistana, možemo uskladiti svoje napore za prijelaz na afganistansko vodstvo iako održavamo trajnu predanost afganistanskog naroda. Naša NATO koalicija u Afganistanu sastoji se od 48 nacija, uključujući doprinose iz svih 28 NATO saveznika i 40.000 vojnika iz savezničkih i partnerskih zemalja, čije usluge i žrtvu mi iznimno poštujemo. Naš je zajednički napor bitan kako bismo teroristima uskratili sigurno utočište, baš kao što je potrebno i da se poboljša život afganistanskog naroda. S dolaskom dodatnih snaga koalicije tijekom posljednje dvije godine, napokon imamo strategiju i resurse za razbijanje talibanskih utočišta, za lišavanje uporišta pobunjenika, za treniranje većih sigurnosnih afganistanskih snaga i za pomoć afganistanskom narodu.

U Lisabonu ćemo uskladiti naš pristup tako da možemo započeti s prijelazom na afganistansku odgovornost početkom iduće godine i usvojiti cilj predsjednika Karzaija da afganistanske snage preuzmu vodstvo sigurnosti u Afganistanu do kraja 2014. Iako će tranzicija i smanjenje američkih trupa početi ovoga srpnja, NATO, kao i Sjedinjene Američke Države, stvorit će trajno partnerstvo s Afganistanom kako bi postalo jasno da Afganistanci mogu ustati i preuzeti vodstvo te da neće ostati sami.

Kako napredujemo u Afganistanu, NATO će se u Lisabonu također predstaviti novim strateškim konceptom koji prepoznaje mogućnosti i partnere koje trebamo upoznati s novim prijetnjama u 21. stoljeću. To mora započeti jer potvrđuje življenje ovog Saveza – naš članak 5. – mišljenje da je napad na jednoga napad na sve. Kako bi se osiguralo da ovakva obveza ima smisao, moramo ojačati cijeli niz aktivnosti koje su potrebne kako bismo zaštitili naše ljude danas i kako bismo se pripremili za misije sutra. Čak i modernizacijom naših konvencionalnih snaga moramo reformirati zapovjedne strukture Saveza kako bismo ih učinili učinkovitijima, ulagati u tehnologije koje omogućuju savezničkim snagama da razviju postrojbe i rade zajedno na učinkovit način te razvijati nove obrane od prijetnji kao što su cyber napadi.

Još je jedna nužna obveza Saveza proturaketna obrana NATO teritorija, koja je potrebna za rješavanje stvarne i rastuće prijetnje od balističkih projektila. Fazni adaptivni pristup europskoj raketnoj obrani koju sam najavio prošle godine pružit će snažnu i učinkovitu obranu teritorija i ljudi iz Europe i naših razmještenih američkih snaga. Štoviše, to stvara temelj još veće suradnje, s ulogom za svakog saveznika, zaštitu svih saveznika i priliku za suradnju s Rusijom koja je također ugrožena balističkim projektilima.

Globalna sigurnost
K tome, možemo raditi na stvaranju uvjeta za smanjenje nuklearnih arsenala i kretati se prema viziji koju sam opisao u Pragu prošle godine – svijetu bez nuklearnog oružja. Međutim, toliko dugo dok takvo oružje postoji, NATO treba ostati nuklearni savez, a ja sam jasno stavio do znanja da će Sjedinjene Američke Države zadržati siguran i učinkovit nuklearni arsenal kako bi odvratile bilo kojeg protivnika i dati jamstvo za obranu naših saveznika.

Konačno, u Lisabonu možemo nastaviti kovati partnerstva izvan NATO-a koja našem savezu daju stup globalne sigurnosti. Moramo držati otvorena vrata europskim demokracijama koje zadovoljavaju standarde NATO-a. Moramo produbiti suradnju s organizacijama koje upotpunjuju NATO snage, kao što su EU, Ujedinjeni narodi i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju u Europi. A uz nazočnost predsjednika Dmitrija Medvedeva na summitu Vijeća NATO-a u Rusiji, možemo obnoviti praktičnu suradnju između NATO-a i Rusije od koje koristi imaju oboje. Jer, baš kao što su Sjedinjene Američke Države i Rusija ponovno obnovile svoj odnos, tako mogu i NATO i Rusija. U Lisabonu možemo jasno dati do znanja da NATO vidi Rusiju kao partnera, a ne kao protivnika. Možemo produbiti našu suradnju u vezi s Afganistanom, borbom protiv narkotika i sigurnosnim izazovima 21. stoljeća, od širenja nuklearnog oružja do širenja nasilnog ekstremizma. I krećući naprijed uz suradnju na proturaketnoj obrani, izvor napetosti iz prošlosti možemo pretvoriti u izvor suradnje u borbi protiv zajedničke prijetnje.

U više od šest desetljeća Europljani i Amerikanci stajali su rame uz rame jer naš zajednički rad stvara napredak za naše interese i štiti slobode koje čuvamo kao što je to u demokratskim društvima. S obzirom na to da se svijet promijenio, a tako i naš Savez, postali smo jači, sigurniji i uspješniji. To je naš zadatak u Lisabonu – još jednom revitalizirati naš Savez i osigurati našu sigurnost i prosperitet za desetljeća koja dolaze."

Ključne riječi

Komentara 46

UK
Ugo Kajvez
00:30 20.11.2010.

Koja patetična retorika, pa nisu rusi ludi da njih takvim smatraju .......... istina svijet bi bio sigurniji ali ameri i zapad su bolesni ako nemogu dominirati nad drugima .....

AN
Ana33
20:41 20.11.2010.

Oh, Ho, Ho! Kad Rusi ne bi imali strašna oružja... Već bi te BARABE, pljačkale njihovu domovinu kao i toliko drugih zemalja!!! Naravno da im ne vjeruju...

OB
-obrisani-
20:59 20.11.2010.

Video - Strava na američkim aerodromima: Putnike tretiraju kao kriminalce CATHY Bossi preživjela je rak dojke. Već 28 godina radi kao stjuardesa za U.S. Airways u gradu Charlotte, a nakon operacije dobila je protezu koja je zamijenila odstranjenu dojku. Upravoo je ta proteza postala problem tijekom pregleda na aerodromu. Prolazeći kroz odjel osiguranja aerodroma Charlotte Douglas International, Bossie su zamolili da prođe kroz novi skener koji snima cijelo tijelo. Nevoljko je pristala. Nakon liječenja od raka, nije bila sretna što će njeno tijelo primiti još jednu dozu zračenja. \"T.S.A. agent mi je rekao da identifikaciju stavim na leđa. Kada sam izašla, rekli su mi da me moraju ručno pretražiti jer mi je identifikacija bila na leđima,\" priča Bossie. Dvije zaposlenice su je odvele u zasebnu sobu i započele s agresivnim prepipavanjem. Zastale su kad je jedna od njih stavila ruku na Bossienu desnu dojku. Diranje intimnih dijelova tijela \"Primila me za grudi i upitala \"Što je ovo?\". Objasnila sam da imam protezu zbog raka dojke kojeg sam preživjela. Na to me zatražila da se skinem i pokažem joj da govorim istinu.\" Nesretna stjuardesa protezu je morala izvaditi iz grudnjaka. \"Ne pamtim ime te službenice, bila sam previše zgađena samim iskustvom i nisam mogla vjerovati da mi to rade. Pa stjuardesa sam, samo sam pokušavala stići na posao,\" objašnjava. Slučaj je prijavila u Legislative Affairs Team, a namjera joj je zaustaviti ovakva maltretiranja ljudi. Smatra da uz pse koji traže bombe i ostale načine otkrivanja mogućih opasnosti zaista nije potrebno da netko od službenika putnike dira po intimnim dijelovima tijela. Iz T.S.A. kažu da službenici obično ne uklanjaju proteze, ali da ih smiju dirati i mogu zatražiti da ih vide. Stvar će dodatno istražiti. Pregled trogodišnje djevojčice U međuvremenu, priče o ovakvim pregledima samo se gomilaju. Druga žrtva bila je trogodišnja djevojčica Mandy Simon, iz Tennesseea, koja je postala problem jer je zaplakala nakon što su joj oduzeli medvjedića kako bi ga propustili kroz rentgen. Pošto se uzrujala, nije mogla mirno proći kroz detektor metala i stroj se oglasio dva puta, što od zaposlenih zahtijeva da osobu odvedu na ručni pregled. Mandyn otac je TV reporter i uspio je dio događaja zabilježiti kamerom. Građani se pitaju kada će takvo nasilje nad privatnosti prestati i gdje je granica. ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ To se zove cionistički terorizam !!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije