Na Plitvicama se u organizaciji MUP-a i u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića obilježava 32. godišnjica akcije "Plitvice" i pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve u Domovinskom ratu. U povjesnici MUP-a o akciji "Plitvice", u kojoj je poginuo Jović, piše da nakon višestranačkih izbora 1990. godine i uspostave nove demokratske vlasti u Hrvatskoj dio stanovništva srpske nacionalnosti nije htio prihvatiti promjenu te je nasilno „balvan revolucijom“ počelo rušenje demokratski izabrane vlasti s ciljem stvaranja svoje SAO Krajine kao dijela Velike Srbije.
Ovim povodom održan je i završni čin pristupanja 23 članova ATJ-u Lučko. Nije bilo većeg motiva od stvaranja samostalne Republike Hrvatske, poručio je sa okupljanja Josip Slaćanin, predsjednik Udruge Specijalne jedinice policije "Grom''.
- Znamo svi što se događalo, počela je pobuna Srba. Naravno, jedina oružana sila u to doba je bila hrvatska policija i ATJ Lučko. Motiv? Pa zar treba veći motiv od stvaranja samostalne Republike Hrvatske. To su bili mladi nadobudni 20-godišnjaci puni motiva i elana. Znamo svi što se ovdje dogodilo. Na Krvavi Uskrs smo izgubili jedan dragocjeni život. Josip Jović bio je naš brat, naš specijalac i zbog njega se okupljamo ovdje. Htio bih naglasiti da naši ultramaratonsci trče tim povodom od Karlovca do Plitvica, to je oko 90 kilometara. Ove godine su se priključili i pripadnici s Akademije Josip Jović. Sretni smo i zadovoljni da smo se našli u ovakvom broju - poručio je, pa odgovorio na pitanje jesu li bili svjesni da je nakon tog dana, Krvavog Uskrsa 1991., počeo rat. - Ja bih rekao da smo znali. Svjesni smo bili da su pokrenulo nešto veliko, a to je da je tisuće mladih u slobodnoj Republici Hrvatskoj - poručio je Slaćanin.
Pripadnici milicije tzv. SAO Krajine iz Knina 28. ožujka 1991. zauzeli su područje Nacionalnog parka Plitvičkih jezera i blokirali državnu cestu D-1, tada glavnu prometnicu između sjevera i juga Hrvatske, i odbili su zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske da se povuku. Zato je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 30. ožujka 1991. donio odluku o provedbi akcije "Plitvice".
Iste večeri, nešto prije ponoći, prva specijalna postrojba Ministarstva unutarnjih poslova, Antiteroristička jedinica Lučko zauzela je Koranski most na kojem su već bile zastave tzv. SAO Krajine i Jugoslavije, a rano ujutro 31. ožujka pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje spajaju se s pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko i hrabro nastavljaju glavnom prometnicom prema hotelu Jezeru. Na pomoćnom pravcu, kako bi se dodatno osigurala uspješnost akcije, borbeno djeluju pripadnici Jedinice za posebne namjene Kumrovec. Na glavnom pravcu djelovanja pripadnici paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine iz zasjede su iz dugog automatskog oružja pucali na kolonu vozila s hrvatskim redarstvenicima.
Ispalili su i tromblonsku minu koja je pogodila autobus pun hrvatskih redarstvenika, no ona srećom nije eksplodirala. Pod terorističkim rafalima, hrvatski policajci iskočili su iz autobusa i otvorili paljbu, pružili otpor, a najizloženijii među njima, 22-godišnji Josip Jović pogođen je u nezaštićeni dio tijela i poginuo. Vijence će danas podno spomenika Josipu Joviću položiti hrvatski predsjednik Zoran Milanović i predstavnici Hrvatskog sabora i Vlade te obitelj pokojnog redarstvenika, pripadnici udruga čiji su članovi sudjelovali u akciji "Plitvice": Udruga ratnih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko '90, Udruga Tigar 90/91 Rakitje, Udruga Prvi hrvatski redarstvenik, Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata RH i Udruga PJP Kumrovec '90.
Počast Josipu Joviću odat će i izaslanstva Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije, općina Plitvičkih jezera i Ciste Provo te Hrvatski generalski zbor i predstavnici više braniteljskih udruga. U prigodnom će programu 23 nova pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko dobiti ambleme Specijalne policije.
Upucan sa leđa, zanimljivo.