Novčane naknade, socijalne usluge i statusne promjene tri su područja koja bi u novom Zakonu o socijalnoj skrbi trebala doživjeti bitne izmjene, doznalo se danas na okruglom stolu o tezama novog zakona, održanom u Ministarstvu socijalne politike i mladih.
Prihodi, imovina...
– Ovim zakonom želi se uvesti red u sustav jer, primjerice, mnogi korisnici socijalne skrbi imaju znatnu imovinu, ušteđevinu, dionice... Znači, znatan broj ljudi zloupotrebljavao je sustav socijalne skrbi i dosad nisu smjeli dobiti ni kune. Takva praksa postat će stvar prošlosti – uvodno je kazala ministrica Milanka Opačić, koja je potom s načelnicom resora za socijalnu skrb Anom Butković predstavila predložene promjene. Tako će se uvesti zajamčena minimalna naknada (ZMN) čiji će se iznos svake godine korigirati ovisno o standardu i stanju u zemlji, što znači da će se taj iznos moći i povećavati. Korigirat će se i dosadašnji kriteriji kod priznavanja prava na novčane naknade samcima, samohranim roditeljima ili kućanstvima koja ne ostvaruju dovoljne prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Jasnije će se propisati prihodovni i imovinski cenzus kod prava na naknadu. Naime, predlaže se da pravo na ZMN neće moći dobiti oni koji ostvaruju dohotke i primitke veće od visine ZMN-a kao ni oni koji u vlasništvu imaju imovinu veću od propisane imovinskim cenzusom, poput drugog stambenog prostora, pokretnine veće vrijednosti poput automobila, dionica, plovila, štednje... Imovina bi podrazumijevala: sve pokretnine i nekretnine, imovinska prava, vrijednosne papire, dionice, novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, kao i drugu imovinu u zemlji i inozemstvu podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova obitelji s kojima živi u zajedničkom kućanstvu. Uvest će se i novi pristup kod priznavanja prava na zajamčenu naknadu radno sposobnim korisnicima. A ukupan maksimalni iznos ZMN-a po obitelji bio bi 2900 kuna, što je iznos prosječne minimalne bruto plaće u RH. Uvelo bi se i licenciranje pružatelja usluga i stručnih radnika. Predlaže se i uvođenje reda u pružanje usluga socijalne skrbi davanjem koncesije na javnim natječajima (savjetovanja, pomoći i njege u kući, patronaža, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja...)
Pripajanje centara
Statusne promjene uključuju novitet da bi se obiteljski centri pripojili centrima za socijalnu skrb kao nove ustrojstvene jedinice, uredio bi se na drugačiji način i status ravnatelja... Uredit će se i područje sukoba interesa zaposlenika u centrima socijalne skrbi, kada zaposlenik ili članovi njegovi obitelji (bračni drug i djeca) pružaju socijalne usluge ili su osnivači domova. To više neće biti moguće. A da su promjene nužne ministrica Opačić potkrijepila je još nekim podacima: Nakon što je u 50% centara provedena revizija, za čak 2500 korisnika poništena su rješenja, čime smo uštedjeli 34 milijuna kuna.
>> Granica siromaštva: 4242 kune za četveročlanu obitelj
