ZABILJEŽEN NAPREDAK

Sveučilište u Ljubljani bolje je od zagrebačkog

Sveučilište u Zagrebu
Davor Puklavec/PIXSELL
20.06.2019.
u 14:49

Zagrebačko sveučilište više ne dijeli poziciju s beogradskim – pomakli smo se s dna ljestvice

Na ljestvici od tisuću najboljih svjetskih sveučilišta Sveučilište u Zagrebu nalazi se na zbirnoj poziciji između 751. i 800. mjesta – istaknuto je tako u QS World University Rankings, godišnjoj publikaciji, koja svjetska sveučilišta rangira prema kvaliteti, a koju je jučer predstavila tvrtka za globalnu analizu visokog obrazovanja Quacquarelli Symonds.      

Najnovije rangiranje podiglo je Sveučilište u Zagrebu na ljestvici kvalitete s obzirom na to da se u prethodnom razdoblju najveće sveučilište u Hrvatskoj nalazilo između 801. i 1000. mjesta, no i s takvim pomakom zagrebačko sveučilište, ukupno gledano, nalazi se u donjem dijelu ljestvice najboljih.

Unatoč tome, Sveučilište u Zagrebu sada je prvo u Hrvatskoj i jedino hrvatsko sveučilište koje se upisalo na spomenutu ljestvicu, a promatra li se po popisu samo europska sveučilišta, zauzelo je 305. mjesto u Europi i dijeli mjesto sa sveučilištem u Mariboru.

Već osmu godinu zaredom, pa i u najnovijem rangiranju, s trona najboljeg svjetskog sveučilišta ne miče se Massachusetts Institute of Technology (MIT), dok su drugo i treće mjesto na ljestvici najboljih preuzela američka sveučilišta – Stanford i Harvard.

Podsjetimo, upravo će na sveučilište Harvard u novu školsku godinu i dvije Hrvatice – obje su, naime, prijamni ispit napisale toliko dobro da su ih rezultati svrstali u jedan posto najboljih – Katarina Kitarović, kći predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, i Eva Goluža, kći donedavnog predsjednika Hrvatske liječničke komore Trpimira Goluže.

Prilikom sastavljanja liste tisuću najboljih svjetskih sveučilišta u obzir se uzimaju akademski ugled, ugled kod poslodavaca, citiranost po fakultetu, omjer studenata i nastavnog osoblja, udio međunarodnog fakultetskog osoblja i udio međunarodnih studenata pa je po tim kriterijima četvrto mjesto pripalo sveučilištu Oxford koje se po najnovijim rezultatima,može okititi titulom najboljeg europskog i britanskog sveučilišta.

Najbolje sveučilište kontinentalne Europe je ETH Zürich koji je zauzeo šesto mjesto i tako do sada ostvario najbolji rezultat na ljestvici najboljih – znatno podižući kvalitetu obrazovnih sadržaja koje nudi studentima kao i kvalitetu izdanih radova.

Promatramo li uspjeh Hrvatskoj susjednih sveučilišta, najbolji plasman na ljestvici ostvarilo je sveučilište u Ljubljani koji je u odnosu na prethodno rangiranje ostvarilo pomak – sada je pozicionirano između 591. i 600. mjesta, a nalazilo se između 651. i 700. mjesta. Sveučilište u Beogradu zadržalo je i u ovom rangiranju istu poziciju – nalazi se između 801. i 1000. mjesta kao i na prošloj ljestvici kada je poziciju dijelilo i sa zagrebačkim sveučilištem

Komentara 37

RO
ronyday
14:52 20.06.2019.

Dok postoje fakulteti kao što je filozofski razuzmljio je da je Zagrebačko sveučilišta na začelju

Avatar El-Delinquente
El-Delinquente
15:57 20.06.2019.

Za dobrog inzenjera niti trebas neku bogzna opremljenost niti neki njemacki namjestaj. Za dobroga inzenjera trebas angazirane profesore i znanja zeljne studente. Zbog toga su Njemci i Japanci ispred nas. Naravno da imamo dobrih profa ali da nam je sav kolegij na pozicijama zbog angaziranosti i strucnosti a ne zbog bliskosti ljevicarskom kadru tada bi bili i bolji od Njemaca jer taj potencijal imamo. Po mom misljenju je studentu inzenjerstva i bolje da nema sve na raspolaganju tako da nauci od malo napraviti mnogo i improvizirati.

Avatar El-Delinquente
El-Delinquente
16:24 20.06.2019.

Harvard naprimjer ima svoje apsolvente vezane uza se oni dolaze na visoke pozicije zbog pomoci koje im daju predhodne generacije harvardskih apsolvenata. Oni imaju toliko novca koji im dostavljaju ti bivsi Harvardijanci koji su se obogatili da neznaju kamo ce sa novcem i naravno mogu si kupiti najbolje profesore. U nas nazalost se na sveucilistima ne radi nikako na vezanju domacih ali jos manje stranih studenata. Koji bi bili ogroman potencijal da se netko malo o njima pobrine. Na k4aju se od njih generira i ugled i utjecaj i novac. Tu su naprimjer Srbi milijune milja ispred nas. Oni svoje inozemne studente pretvaraju maltene odreda u velikosrbe dok stranci u nas precesto samo cuju kritiku ili cak srbsku propagandu protiv Hrvatske. Mi smo si ustvari najveci neprijatelj.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije