Nakon što se pacijentu dijagnosticira maligna bolest, pod stresom i uplašen, prisiljen je lutati zdravstvenim sustavom tražeći informacije o tome što slijedi, kamo treba ići, što će tamo dobiti i u kojem roku. Sve to bi pacijentu trebao znatno olakšati koordinator onkološke skrbi, zdravstveni radnik koji bi bio ključna spona između pacijenta, liječnika i svih zdravstvenih djelatnika koji sudjeluju u onkološkoj skrbi.
Kako u Hrvatskoj živi oko 170 tisuća osoba koje su bolovale ili boluju od raka, čime su izravno ili neizravno pogođene i njihove obitelji, ukupno oko 850.000 građana ili čak 20 posto našeg društva zasigurno je zainteresirano za ovu mogućnost. Kako bi ukazali na potrebu uvođenja funkcije koordinatora onkološke skrbi u zdravstveni sustav, Udruga za pomoć oboljelima od raka pluća Jedra s partnerima pokrenula je kampanju "Budi glas koji vodi".
Sestre naručuju
– Dijagnoza maligne bolesti izaziva stres i strah. Pacijent u tom trenu treba osjetiti sigurnost i povjerenje. Koordinator onkološke skrbi bio bi, zapravo, stručni "vodič" kroz sustav koji bi pacijente usmjeravao kome se obratiti i kome ići, od sumnje do dijagnoze i liječenja. Na taj bi se način olakšao ionako težak put liječenja te poboljšala kvaliteta skrbi onkoloških pacijenata. No za to su potrebne edukacija i specijalizacija za onkološke medicinske sestre po uzoru na zapadne zemlje, kako bi ih se osposobilo za funkciju koordinatora – rekla je Sandra Karabatić, predsjednica Udruge Jedra, s kojom kampanju provode Hrvatska kuća disanja, Hrvatsko društvo onkoloških sestara i tehničara te Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" uz potporu Grada Zagreba, a podržale su je i Ministarstvo zdravstva te ključne komore u zdravstvu i drugi.
– Po meni, najveći je problem da se naši bolesnici izgube u zdravstvenom sustavu, kad ih se pošalje na jednu pa na drugu i treću pretragu, puno se vremena izgubi – kazao je prof. Marko Jakopović iz Klinke za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb. Potres pa COVID dodatno su pogoršali stvari pa je odjednom bilo znatno manje novodijagnosticiranih bolesnika s rakom u 2020., što je nemoguće jer nismo toliko napravili na prevenciji, napomenuo je.
– U procesu liječenja sudjeluju različiti stručnjaci pa je ključno osigurati specijaliziranu osobu koja bi pacijente vodila, povezivala s ključnim stručnjacima te im pojednostavila i olakšala tijek liječenja kako ne bi bili prepušteni samima sebi. Uloga koordinatora onkološke skrbi bi bila da, kad se bolesnik s malignom bolešću javi liječniku i treba napraviti nekoliko pretraga, od CT-a, PET CT-a, bronhoskopije, biopsije pluća... to ne radi sam i ne hoda od šaltera do šaltera, nego da to napravi centralno. Kod nas trenutačno tu ulogu obavljaju medicinske sestre jer znaju koliko je neka pretraga hitna. Ne znam što će donijeti budućnost, ovog je trena to sve volonterski, ali nadam se da će Ministarstvo zdravstva to prepoznati i da ćemo imati neke koordinatore. Bilo bi super da budu medicinskog obrazovanja, ali ne znam hoćemo li uspjeti – pojasnio je prof. Jakopović.
Dodaje i da specijalizirana onkološka medicinska sestra mora sudjelovati zajedno s ostalim članovima tima u informiranju i edukaciji pacijenata o popratnim pojavama specifičnog onkološkog liječenja i pomoći pacijentu u boljem razumijevanju plana liječenja koji je predložio liječnik specijalist.
To je prava reforma
Pozdravljajući inicijativu za onkološke koordinatore, glavna sestra KBC-a Zagreb Ana Ljubas naglasila je da su ovakvi projekti prava reforma zdravstva jer su korisni za bolesnika, a benefit za sustav te su osobito su važni nakon dvije i pol godine pandemije i u vrijeme kada sve zagrebačke bolnice idu u obnovu.
Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, kazala je kako imamo imunoterapije i jako puno uređaja koje možda i ne koristimo kako bi trebalo, a u fokusu bi trebao biti čovjek, zbog čega je ovakva koordinacija od velike važnosti. Pritom je naglasila kako bi angažiranje i motiviranje ljekarnika, koji su najviše razvili sposobnost da svoje znanje pretoče u jednostavan govor razumljiv svakom pacijentu, bilo veliki benefit.
– Tek kad sam sustav vidjela sa strane s koje ga gledaju pacijenti, shvatila sam na koliko problema nailaze. Prvi je problem banalan, kako da dođete specijalistu u podrum Rebra, a potom niz drugih, sve do nuspojava liječenja o kojima pacijent mora znati jer je za radioterapiju jako važan kontinuitet liječenja – kaže dr. Tihana Pavić, specijalistica radioterapije i onkologije iz Zavoda za planiranje i provođenje radioterapije KBC-a Zagreb.
>> VIDEO Papa Franjo: Svaki put kad žena dospije na visoku poziciju u Vatikanu, stvari se poboljšaju!
