Nedjeljko Obradović (60), zapovjednik Prve brigade HVO-a Knez Domagoj, osumnjičen je za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila, a istragu je protiv njega pokrenulo Županijsko državno odvjetništvo u Splitu. Ta je istraga pokrenuta, nakon što je ŽDO Split prikupilo svu potrebnu dokumentaciju o tom slučaju od Tužiteljstva BiH, koje je inače zbog ratnih zločina još ranije podiglo optužnicu protiv Obradovića u BiH.
Onima hrvatsko i BiH državljanstvo, osim što je bio u HVO-u bio je i zapovjednik 116. brigade HV-a u Metkoviću, a zbog zasluga za obranu Metkovića svojevremeno ga je odlikovao predsjednik Ivo Josipović. Kada je protiv Obradovića podignuta optužnica u BiH, on je u jednom javnom istupu zanijekao krivnju te je tvrdio da je optužnica protiv njega samo dio projekta kojim se od Hrvatske planira tražiti ratna odšteta.
Obradović je osumnjičen po zapovjednoj odgovornosti za događaje koji su zbivali od travnja 1993. do travnja 1994. tijekom oružanog sukoba u BiH između Armije BiH i HVO-a na području Stolca i Čapljine. Sumnjiči ga se da je zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove Bosne i Hercegovine pod kontrolom ABIH i druge zemlje. Osumnjičen je i da je odvodio zarobljene civile u logore Dretelj i Gabela (općina Čapljina), kao i u druge objekte koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka, kao što su bile policijska stanica Stolac, škola u Crnjićima, tvornica TGA i VPD i Koštana bolnica u Stocu, Silos u Čapljini, vojarna Grabovina te Heliodrom.
Pripadnici I. brigade HVO-a Knez Domagoj, kako se sumnja, masovno su koordinirali protjerivanje, čišćenje i prisilno premještanje civila bošnjačke nacionalnosti pod paljbom iz vatrenog oružja pri čemu su usmrtili i tjelesno ozlijedili veliki broj žrtava. U logorima su pripadnici I. brigade HVO-a Knez Domagoj svakodnevno fizički i psihički zlostavljali civile i ratne zarobljenike.
Ograničavali su im slobodu kretanja, prema njim su okrutno postupali, držali su ih u pretrpanim prostorijama bez dovoljno hrane i vode te su ih tjerali na prisilni rad. Od posljedica fizičkog zlostavljanja mnogi su zatvorenici teško tjelesno ozlijeđeni, a mnogi su i preminuli.
Obradovića se sumnjiči da je znao da njegovi podređeni nehumano postupaju prema zarobljenim bošnjačkim civilima i vojnicima, no da nije ništa učinio da to spriječi, a kamoli da podređene zbog kršenja ženevskih konvencija kazni. Osim toga, sumnjiči ga se i da i da takva postupanja nije istražio i prijavio, čime je po stavu tužiteljstva pristao i na šetne posljedice.
Logor Dretelj bio je sabirni logor kojeg je vodila Hrvatska Republika Herceg Bosna tijekom hrvatsko -bošnjačkog sukoba u BiH, a njemu su bili zatočeni zarobljeni Bošnjaci, te ih je u nekom trenutku bilo preko 2000. Onim što se u tom logoru događalo svojevremeno se bavila i VSO-a , koja je još 2011. tadašnji hrvatski državni vrh izvijestila da je BiH izdala uhidbeni nalog za Obradovićem. Izvijestili su ih i da je protiv Obradovića podignuta optužnica u BiH zbog ratnog zločina, a taj je postupak sada, s obzirom na pokretanje istrage, očito ustupljen Hrvatskoj.
